„Suština prijedloga Njemačke i Francuske je da Srbija dopusti ulazak Kosova i Metohije u sve međunarodne institucije i organizacije, uključujući i UN, nije to precizirano, ali za to bi dobila brzi ulazak u EU i vjerovatno značajne ekonomske koristi”. Za Srbiju je i zbog Ustava, ali ne samo zbog Ustava, neprihvatljivo da Kosovo bude članica UN i to će imati posljedice”, rekao je Vučić.

Predsjednik Srbije je rekao da ne može da ulazi u detalje papira koje je dobio od zapadnih zemalja, ali da se u njemu ne traži da Srbija eksplicitno prizna Kosovo.

„Ne bismo bili ponižavani i primoravani da formalno priznamo Kosovo, ali bi bilo važno da se ne bunimo i damo jasan signal svima da smo saglasni sa članstvom Kosova u UN”, rekao je Vučić.

Velike sile to rade i zbog aktuelne geopolitičke situacije i rata u Ukrajini, smatra Vučić.

„Misle da na taj način rješavaju unutar evropske probleme, a drugi razlog je, bez ikakve sumnje i skrivanja, da taj argument Kosova otmu iz ruku (Vladimira)Putina i Ruske federacije koji mogu da se pozivaju na taj presedan”, rekao je on.

Kako je dodao, u međunarodnom pravu ne postoje posebni slučajevi, osim kad „ste toliko jaki da možete druge da naterate sve ostale da se prave blesavi i govore da je riječ o sui generis slučaju”.

„Međunarodno pravo je pogaženo i odavno je pravo sile, na koje se svi pozivaju kad im odgovara. Naša najveća greška je što smo prihvatili da EU rukovodi procesom rješavanja konačnog statusa Kosova i Metohije, jer bez obzira na potpisan Briselski sporazum, i dalje nismo na ozbiljan način uspjeli da postavimo pitanje formiranja Zajednice srpskih opština”, rekao je predsjednik Srbije.

Najavio je da će se Srbija i dalje boriti svim snagama da očuva teritorijalni integritet, ali da su za to „izgledi mali”.

Početkom novembra se očekuje da biro komiteta ministara Savjeta Evrope donese odluku o početku relativno duge procedure za prijem Kosova u ovu organizaciju.

Nema uvođenja sankcija Rusiji, ali se možda ta odluka promijeni

Srbija nije srećna zbog odnosa Zapada prema njoj, rekao je Vučić.

„Za njih je teritorijalni integritet Ukrajine sveta stvar, a teritorijalni integritet Srbije važi, ali bez Kosova, sve vam je jasno”.

Odnos prema Kosovu, kao i usklađivanje spoljne politike Srbije sa politikom EU, ključni su za otvaranje poglavlja na putu kao EU, napominje.

Iako se već mjesecima od Srbije traži da uvede sankcije Rusiji, Beograd uporno odbija.

Predsjednik je ukazao da će se Srbija rukovoditi sopstvenim interesima i da nikome ništa ne duguje.

„Ovo ne radimo zato što imamo samo korist zbog cijene gasa ili što će nas podržati u Savjetu bezbjednosti, ovo radimo zbog poštovanja međunarodnog javnog prava i zbog poštovanja sebe i elementarnih moralnih principa, jer znamo šta su sankcije nama radile”, naveo je Vučić.

Tu poziciju će Beograd zadržati dok „šteta koja se bude nanosila Srbiji ne bude toliko veća od svega drugog”.

Ostavio je i mogućnost promjena te odluke.

„Možda će buduća Vlada da donese neku drugačiju oluku, ali do sada takvih odnosa nismo imali.

„Ja neću bježati od toga da vam kažem i da smo promijenili neku odluku ukoliko budemo video da ne možemo više”, poručio je Vučić.

‘Od Mađarske traženo da kopneno napadne Jugoslaviju 1999’

Da u spoljnoj politici nema mnogo povjerenja i ljubavi, srpski predsjednik je ilustrovao jednom manje poznatom pričom.

Otkrio je da su Amerika i Velika Britanija 1999. tražile od Mađarske da kopnenim putem napadne Jugoslaviju, iz pravca Vojvodine, kako bile „razvučene snage”.

To mu je, kaže, potvrdio Viktor Orban, koji je od 1998. do 2002. bio mađarski premijer.

Pritisak na Orbana su u Bijeloj kući vršili američki predsjednik Bil Klinton i Britanci, ali je uspio da im se odupre zahvaljujući podršci njemačkog kancelara Gerharda Šredera, kazao je Vučić.

„Onda je on otišao u Britaniju, imao zvanične razgovore sa (tadašnjim premijerom Tonijem) Blerom i posetio Margaret Tačer.

„Pozvonio na vrata, pričam vam uz njegovu dozvolu, Tačer je otvorila i rekla ‘mnogo mi smeta što si odbio da napadneš Srbiju, zbog toga će mnogo više britanskih vojnika da pogine'”, citirao je Vučić.

Margaret Tačer je bila prva britanska premijerka, od 1979. do 1990. godine.

U to vrijeme, 1989. Orban je dobio stipendiju fondacije Džordža Soroša da studira filozofiju na prestižnom britanskom Univerzitetu Oksford.

Govoreći o ekonomskim parametrima, Vučić je najavio da neće doći do „značajnijeg povećanja cijena gasa i struje za domaćinstva”, ne navodeći tačne brojke.

Precizno je najavio da će mladi do kraja godine dobiti po 5.000 dinara.