Prihodima od kriminalnih aktivnosti, poput krijumčarenja droge i korupcije, gubi se svaki trag dok se novac ne opere. To prouzrokuje visoke ekonomske troškove, a i rešavanje kriminalnih radnji je otežano.
Još nije moguće dati precizne podatke o tokovima prljavog novca, međutim Tehnički univerzitet u Beču bavio se analizom podataka holandskih porezkih uprava o sumnjivim novčanim transakcijama. Naučni tim uzeo je u obzir i druge parametre poput nastojanja država da primijene smjernice protiv pranja novca.
Na osnovu tih podataka razvijen je statistički model koji opisuje od kojih parametara zavise tokovi prljavog novca.
Prof. dr Mihael Gecner sa Tehničkog univerziteta u Beču tokove prljavog novca upoređuje sa gravitacijom: “Zanimljivo je da oni imaju mnogo toga zajedničkog sa gravitacijom. Snaga gravitacije između dvije planete raste sa njihovom masom, a smanjuje se sa kvadratom udaljenosti.”
Slično se događa i sa pranjem novca: “Što je jača ekonomija neke zemlje, to su jači novčani tokovi, ali i volumen sumnjivih transakcija opada podudarno sa kvadratom udaljenosti. Upravo udaljenost igra važnu ulogu u kriminalnim aktivnostima. Pranje novca iziskuje lične kontakte, direktnu komunikaciju i kriminalne mreže koje su prostorno blizu”, objašnjava Gecner, prenosi portal Kliks (Klix).
Preporučeno
Nijedan statistički model ne opisuje stvarnost u potpunosti, ali je naučni tim u Beču uz pomoć samo nekoliko parametara uspio da dođe do potrebnih podataka. Njihov model je primjenljiv i u drugim zemljama.














