Video
Prema ažuriranim klimatskim proračunima UNEP-a objavljenim danas, čak i ako sve države ispune obećanja o smanjenju emisija koje zadržavaju toplotu, Zemlja će se vjerovatno zagrijati za dodatnih 1,2 stepena Celzijusa u odnosu na sadašnje temperature. To je za oko 0,1 stepen Celzijusa više od prošlogodišnje procjene istog naučnog tima.
U izvještaju se navodi da je lošiji ishod posljedica formalnog povlačenja Sjedinjenih Američkih Država iz Pariškog sporazuma i revidiranih procjena istorijskih emisija. SAD je posebno prozvan i zbog rasta emisija prošle godine, dok su ostale velike ekonomije iz grupe 20 najvećih smanjile zagađenje ugljikom ili barem usporile rast emisija ugljendioksida iz sagorijevanja uglja, nafte i plina, prenosi Klix.
,,U pogledu razmjera, povećanje u Sjedinjenim Američkim Državama (133 megatone ekvivalenta CO2) daleko je premašilo povećanje svih drugih zemalja i bilo je potaknuto većom potražnjom za električnom energijom i oporavkom proizvodnje električne energije iz uglja”, navodi se u izvještaju.
Od 124 države koje su povećale emisije, bez 63 koje su ih smanjile, dodato je 189 miliona tona ugljendioksida u 2025. godini, a 70 posto tog povećanja došlo je iz SAD-a.
Nove procjene govore da će, ako države ispune sve planove dostavljene Ujedinjenim nacijama, planeta do 2100. biti toplija za 2,6 stepeni Celzijusa u odnosu na predindustrijsko doba. Ako svijet nastavi sadašnjim putem, bez nacionalnih obećanja, zagrijavanje će iznositi 2,8 stepeni Celzija.
Obje projekcije znatno premašuju cilj iz Pariškog klimatskog sporazuma iz 2015. godine, prema kojem bi zagrijavanje trebalo ostati ispod dva stepena Celzijusa, po mogućnosti na 1,5 stepen. Svijet je sada oko 1,4 stepena Celzijusa iznad predindustrijskog nivoa, a zvaničnici UN-a priznaju da više nema načina da se zagrijavanje ograniči na 1,5 stepen.
PONESTAJA ALATA ZA PROMJENU KURSA
Generalni sekretar UN-a Antonio Gutereš rekao je da svijet ,,opasno zaostaje” za tim ciljevima, ali da postoje alati za promjenu kursa.
Izvršna direktorica UNEP-a Inger Andersen navela je da je drastično smanjenje globalnih emisija ugljenika, za 18 odsto do 2030. i 69 odsto do 2040. godine, jedini put ka još upravljivoj stvarnosti bez velikih posljedica.
Preporučeno
