No, takve poruke nisu rezervirane samo za zvijezde.
Vjerovatno ste i sami naletjeli na status prijatelja u stilu: “Ljudi brzo zaborave ko je bio uz njih kad im je bilo najteže.”Istraživači društvenih medija tu praksu nazivaju “vaguebooking“, piše HuffPost, a prenosi Index.
O čemu se radi?
“To je namjerno objavljivanje nejasnih poruka na društvenim mrežama s ciljem da izazovu pitanja ili privuku pažnju, bez da osoba do kraja otkrije o čemu je riječ”, objašnjava neuropsihološkinja Sanam Hafeez.
“Takvo ponašanje je vrlo često, ali nije najzdraviji način komunikacije.”
Ako naiđete na takvu objavu, možda se zapitate trebate li reagovati ili jednostavno nastaviti skrolovati. U nastavku stručnjaci objašnjavaju kako prepoznati “vaguebooking“, zašto ga ljudi koriste i kako se postaviti u takvim situacijama.
Po čemu prepoznati vaguebooking?
Ljudi na društvenim mrežama dijele sve – od rođendanskih proslava do otkaza i prekida. Vaguebooking je, kad neko objavi fotografiju svog psa uz natpis “Molite za njega” i pritom ne kaže što se dogodilo. Izostavljanjem ključnih informacija, autor računa na to da će ga neko u komentarima pitati: “Što je bilo?”
Slično kao i sadfishing, vaguebooking često uključuje traženje pažnje, ali uz vrlo malo detalja i konteksta.
“Takve objave su dvosmislene, ali lične, i često se pojave nakon prekida veze ili svađe s prijateljem”, kaže Jenny Woo, harvardska istraživačica emocionalne inteligencije.
Osoba koja vaguebooka možda se ne osjeća ugodno iznijeti cijelu priču, pa samo natukne problem rečenicom poput: “Dosta mi je da me uzimaju zdravo za gotovo.” Ponekad će to upakovati u inspirativan ton kako bi prikrila uvredu: “Izbacujem toksične ljude iz svog života jer zaslužujem bolje”, dodaje Woo.
Takve objave često ostavljaju pratioce u nedoumici – ne znaju što se dogodilo ni kako reagovati, kaže terapeutkinja Sofie Roos. Status poput “Nestajem na neko vrijeme, trebam mir” može značiti sve i ništa: od zdravstvenih problema do poslovnog burnouta. Ne možete znati dok ne pitate.
Zašto ljudi objavljuju zagonetne statuse?
Ponekad vaguebooking nije manipulacija, nego nespretan pokušaj povezivanja s drugima. Ljudi žele podršku, ali ih je strah osude ili odbijanja. Istraživanja su pokazala da je takvo ponašanje povezano s osjećajem usamljenosti, ali i s internet tračevima.
“Emocionalno nestabilnije ili introvertiranije osobe mogu koristiti vaguebooking kako bi testirale kome je dovoljno stalo da pita: ‘Jesi li dobro?’”, objašnjava Woo.
Drugi čest razlog je pokušaj da se pošalje poruka tačno određenoj osobi. Kad direktna komunikacija nije opcija, osoba poseže za nedirektnim putem i, kako kaže Hafeez, “uvlači publiku u priču”. To se u psihologiji zove triangulacija – uključivanje treće strane u sukob kako bi se dobila podrška ili izazvala reakcija osobe koja je povrijedila autora objave.
Thais Gibson, osnivačica The Personal Development School, dodaje da vaguebooking ponekad dolazi kao “zadnja opcija” kad druga strana odbija razgov. Nije zdrav pristup, ali omogućuje da osoba barem negdje izbaci povrijeđene emocije.
Zašto to rade slavne osobe?
Kod poznatih osoba vaguebooking često ima dodatni sloj.
“Neke slavne osobe ga koriste kako bi rekle svoju verziju priče bez rizika od medijske hajke”, kaže Woo. Pokušavaju preuzeti kontrolu nad narativom ili odgovoriti na glasine, ali bez direktnog izjašnjavanja.
Budući da žive pod stalnom lupom javnosti, društvene mreže im omogućuju da pokažu djelić privatnosti, a da pritom ne otkriju sve, objašnjava Hafeez.
Često se zato drže univerzalnih tema poput ljubavi, gubitka, boli i oprosta – dovoljno široko da se ljudi mogu poistovjetiti, ali dovoljno nejasno da niko ne zna tačno o čemu se radi.
U nekim slučajevima, dodaje Woo, kriptične objave su i čista strategija: emocionalni mamac za klikove ili “najava” kojom se održava interes publike.
Roos se slaže – kaže da su takve objave često alat za stvaranje buke i ostanak u fokusu.
Kako odgovoriti?
Ako vidite zagonetnu objavu osobe koju poznajete, normalno je da vas kopka što se događa. Ipak, Hafeez savjetuje da se suzdržite od javnih komentara.
“Ne reagujte odmah, barem ne javno. Objava može biti vapaj za pomoć, ali može biti i samo emotivni izduvni ventil.”
Najbolje je poslati privatnu poruku: “Hej, vidio/la sam tvoju objavu i samo sam htio/htjela provjeriti jesi li dobro.” To je nenametljiv način da pokažete podršku, a osobi ostavite prostor da se otvori ako želi. Ljudi se uglavnom osjećaju sigurnije kad im se obratite direktno, a ne pred publikom, dodaje Gibson.
“Ako se radi o nekome s kim niste bliski, sasvim je u redu samo pročitati i nastaviti dalje”, kaže Hafeez. “Nije svaka objava poziv na angažman.”
Ako imate osjećaj da se objava odnosi na vas, Roos savjetuje da se javite toj osobi. Gibson predlaže rečenicu poput: “Imam osjećaj da se neke objave možda odnose na mene. Možda griješim, ali volio/la bih da razgovaramo.” Time postavljate granicu i pokazujete da želite riješiti problem “jedan na jedan”.
Na kraju, Gibson naglašava da vaguebooking ne znači nužno da neko “radi nešto loše”.
“Ljudi se samo pokušavaju osjećati viđenima, saslušanima i zbrinutima. To su temeljne ljudske potrebe.”
Preporučeno
Razgovor s osobom od povjerenja ili terapeutom može pomoći da te potrebe izrazimo jasnije, direktnije i zdravije – bez zagonetki i testiranja publike.
Video