Video
Crnogorska ekonomija se, prema njegovim riječima, trenutno nalazi u stanju oporavka.
„Mislili smo da ćemo nakon kovida ući u normalne ekonomske i životne tokove, međutim, to je spriječila situacija u Ukrajini. Prisutni su globalni poremećaji i to je veliki izazov za svjetsku ekonomiju. Nije prisutan samo skok cijena osnovnih životnih namirnica, već svih proizvoda“, kazao je Đurović.
Vjerujem u otpornost crnogorske ekonomije
Đurović ističe da globalna pomjeranja na tržištu utiču i na Crnu Goru i vjeruje da crnogorska ekonomija iz krize može izaći bez većih posljedica.
„Nismo izolovano ostrvo, pa Crna Gora na trenutna dešavanja ne može da utiče. Vjerujem u žilavost i otpornost crnogorske privrede. Mislim da smo, na našu nesreću, imali mnogo godina kada smo morali da se prilagođavamo različitim situacijama, kao što su inflacije, hiperinflacije, sankcije, ratovi u okruženju i mnogo toga. Naša privreda je to uspjela da preživi. Vjerujem da ćemo iz ove situacije izaći sa što manje štete. Neki pokazatelji idu tome u prilog: stanje u turizmu i ekonomiji. Optimista sam da ćemo hrabro izdržati i ovu situaciju“, poručuje Đurović.
Ograničićemo maržu na životne namirnice
Ističe da je teško prognozirati da li nas očekuje dalji rast cijena osnovnih životnih namirnica. S obzirom na to da je uvozno zavisna, Crna Gora se, kako je kazao, mora prilagoditi situaciji.
„I u zemljama koje proizvode osnovne životne namirnice situacija je identična, a razlika je samo u cijeni transporta. Cijene u Crnoj Gori rastu, baš kao i u Srbiji. Na osnovu uporedne analize, koja je rađena u odnosu na situaciju sa cijenama u okruženju, Crna Gora je skuplja jedino u odnosu na Srbiju, dok je daleko jeftinija od zemalja u regionu ⎼ Makedonije, Hrvatske, BiH“, ističe Đurović.
Država, prema njegovim riječima, radi sve što je u njenoj moći da ublaži povećanje cijena.
„Rast cijena ublažen je smanjenjem akciza na gorivo. Donijeli smo zakon o potencijalnom ograničenju cijena osnovnih životnih namirnica, sada radimo podzakonske akte, pa ćemo, u saglasju sa poslodavcima, ograničiti maržu na životne namirnice“, poručio je Đurović.
Ovogodišnja turistička sezona može biti bolja nego 2019. godine
Crna Gora ima turistički potencijal i, kao takva, zanimljiva je svim turistima, a ne samo onima iz područja na čije posjete smo navikli, kaže Đurović.
„Nema potrebe da se vezujemo za određena područja. Moramo mijenjati percepciju o veličini svijeta. Devedesetih godina smo se vezivali samo za region, a nakon toga smo uvidjeli potencijale tržišta Rusije i Ukrajine. Nadomjestili smo taj broj izgubljenih turista iz Rusije i Ukrajine turistima iz Izraela, Skandinavije, zapadne Evrope“, kazao je Đurović.
Dodaje da je broj turista prošlog petka bio tri odsto veći nego u istom periodu 2019. godine.
„Ako sezona bude išla ovakvim tempom, bićemo bolji nego 2019. Građani Evrope i svijeta uželjeli su se putovanja. Veće pitanje je kako ćemo infrastrukturno odgovoriti tolikom broju turista. Vjerujem u naše hotelijere i ugostitelje, vjerujem da su sposobni da odgovore zadatku i da će naći neka nova tržišta iz kojih će privući turiste“, poručuje Đurović.
Aerodrome treba dati na koncesiju
Đurović je kazao da će aktuelna Vlada donijeti konačnu odluku u vezi sa crnogorskim Aerodromima.
Preporučeno
„Razgovarao sam sa ljudima iz Sjeverne Makedonije o tome kako aerodrom Skoplje funkcioniše. Razgovarao sam i sa ljudima iz Beograda, njihova iskustva sa francuskom kompanijom su perfektna. Ne bih bježao od tog rješenja“, kazao je Đurović.
