“U aktuelnim okolnostima, uz realnu prepostavku da će period pred nama karakterisati neizvjesnost, nije za očekivati da privreda podnosi teret postojeće ili nove krize. Stoga je uloga i podrška Vlade u cilju obezbjeđivanja uslova za odvijanje biznisa i očuvanje privredne aktivnosti neophodna”, naglašavaju iz PKCG.

S tim u vezi, Privredna komora Crne Gore, kao krovna asocijacija privrede koja kontinuirano prati uslove za obavljanje privredne djelatnosti, predlaže Vladi set aktivnosti i mjera podrške privredi kako slijedi:

I Mjere u cilju obezbjeđivanja dovoljnih količina energenata

MJERA 1:

U cilju racionalnijeg trošenja te podsticanja štednje, svim privrednim subjektima čija potrošnja u narednom periodu bude manja u odnosu na isti period prethodne godine, odobriti dodatni popust od 10 odsto na račune za električnu energiju.

Jedan od strateških pristupa očuvanja ravnoteže u energetici podrazumijeva energetski efikasno poslovanje privrednih subjekata, kroz adekvatne podsticaje. U tom smislu, neophodno je sprovoditi politiku nagrađivanja odgovornog ponašanja privrednih subjekata, spremnih da uštedama potrošnje doprinesu stabilnosti sistema i njegovoj održivosti na srednji i dugi rok.

MJERA 2:

Ukoliko zbog potencijalne energetske krize, povećanje cijene električne energije bude neizbježno, to povećanje za privredne subjekte ne smije biti procentualno veće od povećanja cijene energije za domaćinstva.

Uzimajući u obzir najave moguće energetske nestabilnosti, a posebno sve skuplju električnu energiju iz uvoza, neophodno je primijeniti mjere koje neće dodatno otežati poslovanje privrede. Bilo kojom mjerom koja bi u neravnopravan položaj dovela privredne subjekte, bila bi dodatno ugrožena ionako narušena likvidnost, posebno imajući u vidu da su troškovi električne energije značajna stavka u ukupnim troškovima poslovanja.

MJERA 3 i 4:

Uvesti nultu stopu PDV-a na opremu za solarne elektrane.

Ubrzati procedure odobravanja izgradnje solarnih elektrana, u skladu sa posljednjim izmjenama Zakona o planiranju prostora i izgradnji objekata, posebno na površinama koje su prostornim planovima, bilo kojeg reda, prepoznate kao poljoprivredno zemljište, šumsko zemljište, odlagališta otpada, kao i na lokacijama na kojima je trajno završena eksploatacija rudarskih sirovina.

S obzirom da ne postoji mogućnost dobijanja statusa povlašćenih proizvođača, kroz sistem takozvanih „feed in tarifa“, neophodno je osmisliti novi mehanizam podsticaja izgradnje proizvodnih objekata koji koriste obnovljive izvore energije, posebno Sunčevu energiju.

U tom smislu, a uzimajući u obzir značaj realizovanih projekata održivih izvora energije (ukupne snage cca 170 MW i godišnje proizvodnje cca 490 GWh), za stabilnost rada energetskog sistema, posebno u aktuelnom trenutku, neophodno je stvoriti pretpostavke za pokretanje novog investicionog ciklusa u sektor proizvodnje električne energije, i to na svim površinama koje su generalnim ili detaljnim planskim dokumentom podobne za ovaj vid privredne aktivnosti.

MJERA 5:

Uvesti nultu stopu PDV-a na kupovinu ogrijevnog drveta i peleta.

Imajuću u vidu potencijalni nedostatak (dovoljnih količina) električne energije, a posebno rizik od skoka cijena iste, za nastupajući zimski period neophodno je obezbijediti supstituciju jednih energenata drugim.

Stoga predlažemo uvođenje nulte stope PDV-a na ogrijevno drvo i pelet što će dovesti do korigovanja cijena ovih proizvoda naniže. Takođe, adekvatne količine ogrjevnog drveta i peleta, po pristupačnim cijenama, smanjiće potrebu za potrošnjom električne energije i uspostaviće se balansirana potrošnja u ovoj oblasti.

II Mjere u cilju ublažavanja negativnih finansijskih posljedica

MJERA 6:

U cilju obezbjeđenja nabavke dovoljnih količina brašna (zaliha) te osiguranja kontinuirane proizvodnje hljeba potrebno je obezbijediti beskamatne kredite za industrijske pekare ili omogućiti da za postojeće kredite država preuzme obavezu plaćanja kamata.

Zbog gubitaka u ovoj branši, nastalih ograničavanjem cijena osnovne vrste hljeba (odluka važila od juna do decembra 2021. godine), industrijske pekare nijesu u mogućnosti da obezbijede veće količine brašna neophodne za sigurnu snabdjevenost tržišta ovom osnovnom životnom namirnicom. Stoga je potrebno obezbijediti nesmetano i kontinuirano snabdijevanje neophodnim količinama pšenice, brašna i ostalih sirovina za rad pekarske industrije, uz iznalaženje modela olakšica kod same nabavke i plaćanja.

MJERA 7:

Povećati iznos subvencija za otkup mlijeka.

Neočekivane najave zabrane izvoza odnosno uvoza mlijeka od pojedinih proizvođača, opravdano nameću potrebu da se rješavanju ovog pitanja pristupi kroz oslanjanje na domaće resurse.

U tom pravcu, potrebno je važeće subvencije za jačanje otkupne mreže mlijeka povećati sa dva na četiri centa, odnosno šesr centi za otkup mlijeka na udaljenosti do 75 km, odnosno preko 100 km. Time bi se postiglo širenje otkupne mreže, povećanje otkupa mlijeka i, u krajnjem, omogućilo povećanje proizvodnje mlijeka.

MJERA 8:

Uvesti nultu stopu PDV-a na mlijeko i jogurt.

Bez adekvatne podrške crnogorskim proizvođačima, pojaviće se disbalans u proizvodnji pojedinih vrsta mliječnih proizvoda i, nažalost, povećati ionako visoka uvozna zavisnost. Stoga je potrebno uvesti nultu stope PDV-a na mlijeko i jogurt, što će omogućiti da prerađivači mlijeka za taj iznos povećaju otkupnu cijenu i direktno utiču na povećanje otkupa mlijeka od farmera.

MJERA 9:

Sniziti stopu PDV-a na mesne prerađevine, ribu, voće i povrće na sedam odsto.

Zbog nedovoljnog stočnog fonda, mesna industrija proizvodnju zasniva uglavnom na uvozu svježeg mesa. Naime, propisana stopa PDV-a za svježe meso jesedam odsto, a za mesne prerađevine 21 odsto. Stoga je potrebno uvesti nižu stopu PDV-a od sedam odsto i na mesne prerađevine, jer će se time podstaći proizvodnja i jačati konkuretnost domaćih proizvoda.

Na svježu ribu kao jednu od osnovnih životnih namirnica trebalo bi primijeniti sniženu stopu PDV-a od sedam odsto, što bi u značajnoj mjeri omogućilo smanjenje cijena ribe, te veću zastupljenost ove namirnice u ishrani stanovništva.

Najveći neiskorišćeni poljoprivredni potencijali, za koji postoje komparativne prednosti, imamo u proizvodnji voća i povrća. Uvođenjem niže stope PDV-a na ove kategorije proizvoda kreirali bi povoljnije uslove i veće interesovanje za ulaganje u ovaj sektor.

MJERA 10:

Potrebno je obezbijediti dodatno subvencionisanje nabavke stočne hrane.

U EU i SAD očekuje se pad prinosa kukuruza prouzrokovan sušom, što je već u avgustu uticalo na povećanje cijena kukuruza za 1,5 odsto u odnosu na prethodni mjesec. Rast cijena kukuruza imaće direktan uticaj na cijene stočne hrane. Stoga je u slučaju većih poremećaja na tržištu potrebno obezbijediti dodatna sredstva za subvencionisanje nabavke stočne hrane, kako bi se zadržao stočni fond koji ima izraženu tendenciju pada posljednjih nekoliko godina.

MJERA 11:

Definisati model za utvrđivanje razlike u cijeni građevinskih radova odnosno uraditi tzv. kliznu skalu.

Poremećaji na tržištu uzrokovali su poskupljenje gotovo svih građevinskih materijala, goriva, maziva i drugih resursa u lancu izvođenja građevinskih radova i usluga i to do mjere da se više ne mogu ni kontrolisati niti predvidjeti, što značajno ugrožava poslovanje građevinskih kompanija.

Uzimajući u obzir i činjenicu da je Vlada 01. jula 2022. godine usvojila Informaciju Ministarstva finansija koja se tiče problema realizacije ugovora o javnim nabavkama, zbog rasta cijena u sektoru građevinarstva i usvojila zaključak da je potrebno donijeti kliznu skalu, koja je važan instrument za ublažavanje teške situacije u sektoru građevinarstva, neophodna je što hitnija reakcija i operacionalizacija u skladu sa predmetnim zaključkom.

MJERA 12:

Privrednim subjektima čiji je pad prihoda, izazvan krizom zbog ruske agresije na Ukrajinu, veći od 50 odsto u odnosu na uporedni period prethodne godine, potrebno je obezbijediti podršku u vidu subvencionisanja kamatne stope na kredite od 0,5 odsto, narednih 12 mjeseci, i produženje roka otplate kredita za tri do pet godina.

Aktuelna ekonomska situacija, izazvana pandemijom COVID-19 i ruskom agresijom na Ukrajinu, te drugim faktorima, značajno je otežala poslovanje privrednih subjekata. Na kraju avgusta ove u poređenju sa istim periodom 2019. godine, broj blokiranih pravnih lica i preduzetnika veći je za 11 odsto, dok je iznos duga veći za čak 47,1 odsto, što dodatno potvrđuje problem likvidnosti sa kojima se privreda suočava.

Zbog toga, neophodna je adekvatna reakcija u domenu kreditne politike, koja bi omogućila, donekle, lakše poslovanje privrednim subjektima u Crnoj Gori.