Video
Vrlo je indikativno da u razvijenim zemljama zapada uglavnom država upravlja aerodromima, dok se na istoku taj državni resurs izdaje privatnicima koji onda prvenstveno gledaju svoj interes, navodi hrvatski vazduhoplovni analitičar Alen Šćurić. Za Radio Crne Gore izričit je da aerodrome u Tivtu i Podgorici nikako ne treba davati pod koncesiju, pogotovo s obzirom na to da je naša zemlja prvenstveno avio-destinacija, dok su putevi, kako kaže, katastrofalni, a željezničke i brodske veze još gore.
“Dati sada koncesionaru dva svoja strateška objekta od kojih vam ovisi kompletno cio život Crne Gore, cijeli biznis i egzistencija,za to morate biti izuzetno neinteligentni, poglavito ako sami možete unaprijediti aerodorme jednostavno, jeftino i kvalitetno”, kaže Šćurić.
A za to je neophodan stručan, a ne politički podoban kadar, upozorava Šćurić.
”U tom smislu smjena Jandreoskog je notorni nonsens, jer je on ipak bio vrhunski profesionalac i postavljanje političkog čovjeka na tu poziciju svakako nije nešto što indicira da se radi dobro”, ističe Šćurić.
Da je politika najodgovornija za to što su aerodoromi zapušteni, a zaposlenih duplo više nego što bi trebalo, smatra i ekonomski analitičar Predrag Drecun. Kaže da je baš zbog toga što su godinama služili kao politička baza jedne stranke, možda i pokrenta priča o izdavanju.
“Direktora koji je posljednji godinu dana napravio izvanredne rezultate mijenjamo čovjekom koji je,kako karikiraju, avion vidio samo na mapi, zato što je politički podoban. U takvim uslovima morate da postižete loše rezultate.To mi liči na ono kad smo odbili da imamo svoju valutu, jer smo se bojali da ćemo štampati novac. Svojih se kapaciteta i svog mentaliteta plašimo, a sigurno da u Crnoj Gori ima ljudi koji, ako sad ne znaju da kavalitetno upravljaju aerodromima, možete ih školovati za dvije godine, “ ističe Drecun.
Iako nije isključivo protiv, Drecun zaključuje da su koncesije ozbiljna odluka, koju bi trebalo dobro izvagati, čak organizovati i javnu raspravu.
”Mi nemamo 20, nego dva aerodroma, to nije autobuska stanica, on ima daleko širi strateški značaj. Jednoznačan odgovor ne mogu dati, ali ako bih morao u u ovom trenutku da se opredijelim radije bih rekao ne, međutim to ne znači da sjutra, u uslovima neke političke stabilnosti i novog modela međunarodnih ekonomskih odnosa, ne treba razmišljati o tome”, kaže Drecun.
Da je u regionu dosta izuzetno uspješnih vazdušnih luka kojima upravja država, navodi analitičar Alen Šćurić, dajući primjer Splita, Dubrovnika, Zadra, Sarajeva.
“Sarajevo je imalo debelo preko 100 odsto putnika iz 2019. Dubrovnik je uspio napraviti terminale i infrastrukturu da za sljedećih 20 godina ne moraju ništa više ulagati. Pokazatelj je to da i država može mudro upravljati aerodormom, “ kaže Šćurić.
Preporučeno
Priča o izdavanju naših aerodorma započeta je za vrijeme Vlade Duška Markovića 2019.godine, a trenutno su zaintersovana tri ponuđača, iz Južne Afrike, Južne Koreje i konzorcijum kompanija iz Turske i Francuske.
