Video
On je kazao da bi se inicijativom Otvoreni Balkan smanjili troškovi transporta i uštedjelo mnogo vremena, dok bi benefite imali turizam i građevinarstvo, piše Dan.
„Crnogorska ekonomija bi, kao tipično uvozno orijentisana, a izvozno limitirana, ulaskom u tržišnu utakmicu sa zemljama inicijative, doživjela veliki korak unazad. Prije svega, naše tržište bi novom liberalizacijom uvoza, manjim inspekcijskim i carinskim kontrolama bilo preplavljeno jeftinijim proizvodima, ali ne i kvalitetnijim“, rekao je Uskoković Danu.
On je dodao da bi to značajno ugrozilo i trenutno limitiranu domaću poljoprivrednu proizvodnju i izazvalo revolt domaćih poljoprivrednika koji ionako imaju problema oko plasmana proizvoda.
„S druge strane, poslodavci bi išli logikom – što veća ušteda, veći profit i brzo bi se jeftinija radna snaga našla u domaćim firmama, a domaća bi ionako izgubila teško dobijena radna mjesta. To bi uticalo na prosječni lični dohodak, a samim tim i kupovnu moć stanovništva“, naveo je Uskoković.
On smatra da je mali broj crnogorskih firmi konkuretan firmama iz regiona.
„Danas bi teško mogli naći neku crnogorsku kompaniju koja bi, recimo, mogla da otvori proizvodni pogon u Makedoniji ili hotelske lance u Albaniji. Tu bi se pojavio ubrzo problem ulaska većih firmi iz regiona koje bi prvo krenule na
crnogorske sirovine i moglo bi se desiti da se prirodni resursi brzo preliju iz Crne Gore u region za male nadoknade“, kazao je Uskoković.
Otvoreni Balkan bi, nažalost nekonkurentnim crnogorskim firmama koje posluju u složenim uslovima, bio katalizator likvidacije.
„Ne bi se desila prodaja tih firmi, već naprotiv, te firme bi se jednostavno ugasile u kratkom roku. Na primjer brojne pekare i poslastičarnice bi brzo izgubile bitku sa tradicionalnim pekarama naših susjeda i cjenovno i kvalitetom“, saopštio je Uskoković.
Kada je riječ o uticaju inicijative Otvoreni Balkan na tržište rada, on je naveo da bi to podrazumijevalo priznavanje stečenih diploma, što automatski znači da bi u Crnoj Gori odjednom imali veći broj novih visokoškolaca i radnika iz regiona, koji bi vjerovatno bili manje zahtjevni na početku i lako bi uzimali radna mjesta od crnogorskih građana.
„Кod nas je najviše uslužnih djelatnosti, pa bi radna snaga iz regiona bila interesantnija poslodavcima, jer bi imali pravo odabira i zapošljavali bi manje skupe radnike. Tako da bi tržište rada bilo zasigurno najviše pod uticajem inicijative, odnosno prve implikacije bi se osjetile na tržištu rada, pa tek kasnije u drugim sferama“, kazao je Uskoković.
Preporučeno
Neke industrije bi izgubile kvalitet, a neke, kao uslužne djelatnosti, dobile bi na kvalitetu.
