Iz Kliničkog tvrde da kratko ostaju bez ljekova jer ih Montefarm ne isporučuje

Ipak, ni nakon toliko vremena u Kliničkom nijesu uspjeli da ,,dokuče“ koliko pacijenata je u posljednjih šest mjeseci na terapiji tri sporna lijeka – ,,vankomicina“, ,,kleksana“ i ,,diferilina“.

– Traženi podatak nemamo – odgovorili su iz Kliničkog centra.

Iz najveće zdravstvene ustanove tvrde da je od početka godine u Centralnoj apoteci falilo samo osam ljekova, među kojima nije ,,kleksan“, ali u Fondu za zdravstveno osiguranje kažu da je broj zahtjeva za refundaciju ovog lijeka u ovoj godini povećan, što potvrđuje da je bio u deficitu.

Samo za prva tri mjeseca potrošnja ,,kleksana“ je gotovo tri puta porasla u odnosu na prošlu godinu, a ,,vankomicina“ čak deset puta.

– Što se tiče naše ustanove, razlog eventualne nestašice (kratkotrajne) su povremeni diskontinuitet i ograničene isporuke iz Montefarma. Mi ne možemo da diktiramo kad će da nam isporuče lijek – kazali su iz Kliničkog centra.

Uzrok nestašice ljekova, među kojima su često i ,,kleksan“ i ,,vankomicin“ koji se koriste kod kovid pacijenata, kako su Pobjedi kazali iz Montefarma, su nemogućnost raspisivanja tendera usljed jednomjesečnog budžetskog finansiranja.

Iz ove apotekarske ustanove kažu da nastoje da bolnice i domove zdravlja snabdiju potrebnim količinama, ali i da se nerijetko dešava da proizvođač ne može da isporuči neophodan broj ampula što dovodi do povremenih nestašica u pojedinim opštinama.

Terapija

– Tokom posljednjih godinu dana, lijek ,,kleksan“ koristi veliki broj pacijenata koji imaju poremećaj koalgulacije krvi kao posljedicu kovida-19, i nije deficitaran već je njegova potrošnja prevazišla sve godišnje planirane projekcije – kazali su iz Montefarma.

Pobjeda je početkom mjeseca pisala o tome kako su pacijenti ,,osuđeni da sami nabavljaju terapiju jer mjesecima nijesu mogli da je dobiju“.

 Naša reporterka je iz ličnog iskustva ispričala kako je pet mjeseci zaredom, kad bi došla u Klinički centar na neophodnu terapiju, dobijala isti odgovor ,,da lijeka nema“. 

Ona je na kraju bila prinuđena da taj lijek kupi u privatnoj apoteci po cijeni od 118 eura i donese u bolnicu kako bi ga primila. Međutim, druge dvije pacijentkinje koje nijesu imale da izdvoje toliko novca ostale su bez terapije.

 U tom periodu, apoteka Kliničkog centra nije imala ni ,,kleksan“ ni ,,vankomicin“, koji se koriste u liječenju usljed komplikacija kod kovid pacijenata. Lijeka ,,kleksan“ ima u privatnim apotekama i najjeftiniji, u zavisnosti od doze, košta 3,85, a najskuplji 6,20 eura.

Ovaj lijek sprečava formiranje ugrušaka krvi u venama ili arterijama (trombozu), sa plućnom embolijom ili bez nje, – određenih oblika bolesti arterijskih krvnih sudova srca – infarkta srca liječenog trombolitikom (lijekom koji pomaže rastvaranje tromba).

Drugi lijek kojeg nije bilo u apoteci Kliničkog centra je Vancomycin Alvogen, antibiotik koji djeluje tako što eliminiše određene bakterije koje uzrokuju infekcije. Vancomycin Alvogen se koristi za liječenje infekcije kože i potkožnog tkiva, infekcije kostiju i zglobova, infekcije pluća, infekcije unutrašnjeg sloja srčanog mišića (endokarditis) i sprečavanje endokarditisa kod pacijenata koji su pod rizikom tokom velikih hirurških intervencija, infekcije centralnog nervnog sistema − infekcije krvi, a koristi se za liječenje infekcije crijevne sluznice praćene oštećenjem sluznice (pseudomembranozni kolitis), uzrokovane bakterijom Clostridium difficile.

Kako su nam kazali u privatnim apotekama ,,Benu“, ,,Meditas“, ,,Petanović“, ovaj lijek ne dobijaju odavno. Isti odgovor dobili smo i iz državne Montefarmove apoteke u Ulici slobode.

Sa druge strane, iz Kliničkog centra tvrde da ni u jednom trenutku nije bilo nestašice niskomolekularnih heparina, među kojima je i ,,kleksan“. Kako kažu, u slučaju nedostatka ovoga lijeka, postoji njegova paralela, odnosno isti lijek drugog proizvođača ,,fraksiparin“.

– Što se tiče ,,vankomicina“, ovoga lijeka je falilo samo tokom tri dana (od 26. do 30. marta), ali je u svakom trenutku postojao antibiotik adekvatnog spektra. Čak u toku ova tri dana, nestašica je bila samo u Centralnoj apoteci, a ne na nivou klinika koje primjenjuju ovaj lijek – kažu iz Kliničkog centra.

Kada je u pitanju ,,diferilin“ koji se, između ostalog, koristi za liječenje neplodnosti kod žena, endometrioze, raka prostate… falio je, tvrde u Kliničkom centru, samo jednom tokom dva dana, 30. i 31. marta i ,,to samo za potrebe Klinike za ginekologiju“. Zalihe Ostale klinike, kako kažu iz ove zdravstvene ustanove, imale su u sopstvenim zalihama adekvatnu količinu lijeka za potrebe svojih pacijenata.

– Od početka godine Centralna apoteka KCCG administrirala je više od 7.300 naloga na kojima se nalazi više od pola miliona ljekova. Za sve to vrijeme, nije bilo samo osam ljekova – naglašavaju u Kliničkom centru.

Ipak, da ,,kleksana“ nije bilo potvrđuje i podatak iz Fonda za zdravstveno osiguranje da su u ovoj godini uglavnom podnošeni zahtjevi za refundaciju tog lijeka kao terapija liječenja nakon obolijevanja od virusa kovid-19.

– Takođe, povećan je broj zahtjeva za lijek ,,longacef“, antibiotik koji se primjenjuje u liječenju upala pluća nakon kovida-19, u periodima kada je nedostajao u domovima zdravlja, zbog značajno povećane potrošnje od planiranih količina – kazali su Pobjedi iz Fonda.

Potrošnja

Koliko je porasla potrošnja ovih ljekova, pokazuje i podatak da je za samo prva tri mjeseca ove godine potrošeno gotovo tri puta više ,,kleksana“ nego u cijeloj prošloj godini.

– Od januara do kraja marta potrošeno je 15.433 kutije ,,kleksana“ u različitim koncentracijama (to je uslovilo finansijski izdatak od 542.139 eura), a u prošloj godini 6.922 pojedinačne kutije, što je uslovilo finansijski izdatak od 268.605 eura – kazali su iz Fonda.

Deset puta više za prva tri mjeseca u odnosu na cijelu prošlu godinu potrošeno je i ,,vankomicina“. Od 1. januara do 31. marta zdravstvenim ustanovama je isporučeno čak 11.407 pojedinačnih kutija ovog lijeka, a u prošloj godini 1.414.

– ,,Vankomicin“ pripada grupi antiinfektivnih ljekova za liječenje sistemskih infekcija – glikopeptidni antibakterijski ljekovi. Lijek se primjenjuje intravenski i indikovan je u liječenju teških infekcija izazvanih gram-pozitivnim bakterijama osjetljivim na ,,vankomicin“, koje se ne mogu liječiti ili ne odgovaraju na liječenje drugim antimikrobnim ljekovima poput penicilina ili cefalosporina – pojasnili su iz Fonda.

Kada je u pitanju ,,diferilin“, tokom 2020. svih oblika ovog lijeka isporučeno je u količinama od 612 pojedinačnih kutija, što je uslovilo finansijski izdatak od 61.859 eura.

– Za period od 1. januara do 31. marta ovih ljekova je isporučeno 555 pojedinačnih kutija, što je uslovilo finansijski izdatak od 63.881,42 – kazali su iz Fonda, naglasivši da oni nemaju podatke o refundiranom novcu za pojedinačne ljekove osim za ukupne troškove na osnovu refundacije ljekova koja je u prošloj godini iznosila 66.488 eura.

D-dimer i triple test najviše rađeni kod privatnika

Od decembra prošle do aprila ove godine, u područnoj filijali u Podgorici kao najvećoj, bilo je, kažu u Fondu, i do 50 zahtjeva osiguranika za refundaciju usluga na dnevnom nivou.

Najviše zahtjeva kada je u pitanju refundacija usluga koje su građani obavili u privatnim zdravstvenim ustanovama jer nijesu mogli u javnim podnosi se za refundaciju troškova analize D-dimer, triple test kod trudnica i nivo valproične kisjeline.

– U ovoj godini se bilježi porast refundacije troškova na ime određenih dijagnostičkih usluga (D dimer) koje su predlagane osiguranicima koji su imali težu kliničku sliku nakon obolijevanja od korona virusa, a bilo ih je u značajnoj mjeri, tako da su kao i kod ljekova, nedostajali reagensi u ustanovama sekundarnog i tercijarnog nivoa, zbog velikog broja ležećih pacijenata. Osiguranici su ovu dijagnostičku uslugu obavljali u privatnim zdravstvenim ustanovama – kazali su iz Fonda.

Zdravstvene usluge pružene u PZU, osiguranicima se refundiraju u punom iznosu, odnosno prema priloženom računu privatne zdravstvene ustanove. Ukupni troškovi za refundaciju liječenja osiguranicima u 2020. godini iznosili su 329.321 euro.

Na refundaciju čeka se najmanje mjesec

Zakonski rok za donošenje rješenja po podnijetom zahtjevu za refundaciju lijeka je, kako su Pobjedi rekli iz Fonda, maksimalno 30 dana od dana podnošenja zahtjeva.

– Rješenja se donose uvijek u zakonskom roku. Međutim, izvjestan vremenski period prođe do realizacije rješenja, odnosno do dana isplate osiguranom licu na tekući račun, s obzirom na to da se plaćanje vrši preko državnog trezora – kazali su iz Fonda.