Video
Prethodna dva izbora Borisa Raonića na mjesto Generalnog direktora RTCG obilježili su brojni sudski sporovi, a presude Osnovnog, Višeg i Vrhovnog suda su pokazale da je Raonić 2021. godine bio nezakonito izabran. Takvo mišljenje je dala i Agencija za sprečavanje korupcije (ASK), koja je istakla da je bio u konfliktu interesa, ali i da nije ispunjavao još jedan uslov, a to je deset godina radnog iskustva u VII 1 obrazovnom stepenu.
No, ovo zakonski traženo iskustvo je ”paf-paf” riješeno izmjenama Zakona o RTCG-u u „pet do 12“ tokom usvajanja seta tzv. IBAR zakona, pa je sniženo sa 10 na pet godina amandmanima koji su pisani upravo u kabinetu generalnog direktora RTCG.
Iako je zakonskim rješenjem snižen broj godina radnog iskustva, Raonić prema tvrdnjama ostalih kandidata ni po novom Zakonu o RTCG ne ispunjava uslove da može biti direktor.
U pismu koje je osmoro kandidata uputilo Savjetu i predsjedniku Savjeta Veselinu Drljeviću ukazuje se da, s obzirom na presude protiv Raonića, on u najboljem slučaju ima tri godine i četiri mjeseca zakonitog radnog iskustva – što nije dovoljno za poziciju koju pokriva.
Osim nedovoljnog iskustva treći izbor Raonića nije u Zakonom o RTCG, jer je on od 2021. godine dva puta izabran za generalnog direktora RTCG, a jednom za v.d.
U Zakonu o RTCG-u piše da mandat generalnog direktora traje četiri godine, te da ista osoba može biti imenovano za generalnog direktora najviše dva puta, što se u slučaju Raonića već desilo.
NEGATIVNI IZVJEŠTAJ DRI
No, tu nije kraj skandalima koje su obilježili njegovo imenovanje.
Državna revizorska komisija je u martu 2023. objavila izvještaj o kontroli realizacije preporuka koje je DRI dala RTCG. Ustanovljeno je da RTCG od novembra 2022. godine još nije realizovala sve preporuke Državne revizorske institucije (DRI) iz uslovnog mišljenja na finansije i pravilnost poslovanja tokom 2021. godine, uključujući i onu kako treba urediti način ostvarivanja prava na varijabilni dio zarade generalnog i direktora Radija i Televizije.
U tom izvještaju je konstatovano da je RTCG od ukupno 18, realizovala 12, a šest preporuka djelimično. Do 12. septembra RTCG je kao subjekt revizije dužna da dostavi novi Izvještaj o realizaciji šest preporuka, koje su ocijenjene kao djelimično realizovane.
Zanimljivo da je Raonić juče tokom intervjua nije naveo ko ocjenjuje, predlaže i odobrava uvećanje zarade po osnovu ostvarenih rezultata u radu generalnog direktora, direktora RCG i direktora TVCG, što je u prethodna dva njegova mandata bi predmet negativnog izvještaja poslovanja.
Pravilnikom je propisano da generalnom direktoru RTCG može pripasti i uvećanje zarade po osnovu ostvarenih rezultata u radu, najviše do iznosa tri prosječne neto zarade u RTCG, direktoru RCG i direktoru TVCG pored osnovne zarade može pripasti i uvećanje zarade po osnovu ostvarenih rezultata u radu, najviše do iznosa dvije prosječne neto zarade u prethodnom mjesecu, ostvarene u RTCG.
Međutim, navedeni dodatak se isplaćuje svakog mjeseca u maksimalnom iznosu, bez ocjene učinka odnosno ostvarenih rezultata u radu, navodi se u izvještaju DRI.
Na ovaj način je Raonić ostvarivao i do 4.000 eura mjesečne zarade. Nakon reakcija javnosti, on je od Savjeta tražio da mu se više ne isplaćuju tri, već samo dvije prosječne zarade uz njegovu osnovnu platu.
Prosječna zarada u RTCG bila je oko 820 eura.
KRIVIČNE PRIJAVE
Raonić je prvi put izabran 6. septembra 2021. godine, nakon čega su Nikola Marković i Srđan Čović podnijeli tužbe. Sudovi su odlučili da je nezakonito izabran.
Nakon toga Savjet ga ponovo bira za direktora 2023. godine, da bi nakon tog reizbora bile podnešene tužbe sudovima, ali i krivična prijava o kojoj trenutno odlučuje ODT.
Raonić je poslije podnošenja krivične prijave podnio ostavku, a Savjet je odlučio da on bude v.d. do izbora novog generalnog direktora.
Krivične prijave podnijela su četiri kandidata za generalnog direktora Radio-televizije Crne Gore i dva zaposlena u Javnom servisu protiv doskorašnjeg generalnog direktora Borisa Raonića i više članova Savjeta RTCG-a, koji mu, kako su naveli, „služe omogućavajući nelegalno uzurpiranje funkcija i privilegija“.
Kako su naveli u saopštenju, prijavu su podnijeli Osnovnom državnom tužilaštvu u Podgorici (ODT) za kriminalno udruživanje i zloupotrebu službene dužnosti.
Podnosioci prijave su Srđan Čović, Tanja Šuković, Časlav Vujotić, Mladen Vukčević, Slaven Knezović i Žarko Božović.
Preporučeno
Iz ODT je povodom njihovih krivičnih prijava rečeno da odluka tužioca još uvijek nije donešena, ali je nezvanično potvrđeno da bi to trebalo da se dogodi tokom septembra.
