Video
Riječ je o odluci 48 COM 7B.43, koja je bila predložena u okviru tačke o stanju očuvanosti dobara upisanih na Listu svjetske baštine. Dokument je dio materijala za 48. zasijedanje Komiteta, koje se održava u Busanu od 19. do 29. jula. Crnu Goru u Busanu predstavljaju direktorica Uprave za zaštitu kulturnih dobara Petra Zdravković i stalna delegatkinja naše države pri UNESCO-u Dubravka Lalović.
Mjerljivi koraci
Odlukom se najprije ponavlja zahvalnost Crnoj Gori što je pozvala i omogućila zajedničku savjetodavnu misiju Centra za svjetsku baštinu i ICOMOS-a tokom 2025. godine, ali se država istovremeno poziva da sprovede njene preporuke. Komitet je, u diplomatskoj formulaciji, pohvalio angažman države i njenu spremnost da unaprijedi okvir zaštite i upravljanja područjem Kotora. Ipak, operativni dio odluke jasno pokazuje da UNESCO od Crne Gore ne očekuje samo najave i dokumente u pripremi, već mjerljive korake prije bilo kakvog popuštanja ograničenja u prostoru.
Komitet je pozdravio ulaganje u izradu sveobuhvatne Studije zaštite baštine i revidiranog Menadžment plana, ali je zatražio da ti dokumenti, još u formi nacrta, budu dostavljeni Centru za svjetsku baštinu na pregled savjetodavnim tijelima prije njihove finalizacije i prije ukidanja privremene obustave planskih dozvola. U odluci se precizira da ti dokumenti moraju obuhvatiti jasno utvrđivanje atributa koji nose Izuzetnu univerzalnu vrijednost Kotora, izradu studije zaštitne zone, usklađivanje svih planskih instrumenata i mjera zaštite sa budućom Studijom zaštite, jačanje upravljanja područjem, kao i uspostavljanje procedura za strateške procjene uticaja na životnu sredinu, procjene uticaja na životnu sredinu i procjene uticaja na baštinu, uključujući i kumulativne uticaje.
Komitet traži i mehanizme za praćenje razvojnih projekata i drugih faktora koji utiču na područje, principe za očuvanje istorijskih građevina, nastavak izrade Strategije i Akcionog plana smanjenja rizika od katastrofa, kao i pripremu Plana upravljanja održivim turizmom, uključujući razmatranje alternativnih rješenja za pristajanje kruzera u Bokokotorskom zalivu.
Posebna odluka odnosi se na Prostorni plan Crne Gore. Komitet je pozvao državu da ga dodatno uskladi sa preporukama tehničke analize ICOMOS-a iz aprila 2026. godine. To usklađivanje, kako se navodi, treba da ojača ulogu Prostornog plana u usmjeravanju Studije zaštite baštine i nižih planskih instrumenata, ali i da podrži integrisani pristup zaštiti prirode i kulture u skladu sa Izuzetnom univerzalnom vrijednošću područja. Od Crne Gore se posebno traži da iz planskog dokumenta ukloni reference na saobraćajni koridor preko poluostrva Luštica, nakon što je država odustala od te opcije i od projekta mosta na Verigama. Komitet je izrazio zahvalnost zbog odluka da se odustane od mosta na Verigama i koridora preko Luštice, kao i zbog zabrane novih koncesija i produžavanja postojećih koncesija za eksploataciju mineralnih sirovina. UNESCO, međutim, traži da država nastavi da dostavlja redovne informacije o statusu i funkcionisanju postojećih koncesija.
U odluci je naglašeno i da Plan održivog turizma mora ostati podređen ukupnom Menadžment planu i budućoj Studiji zaštite baštine. Komitet podstiče Crnu Goru da usvoji širi pristup održivom razvoju, koji prepoznaje doprinos baštine dobrobiti zajednice i mimo samog turizma, ali uz obaveznu zaštitu Izuzetne univerzalne vrijednosti Kotora.
Upravljanje projektima
Najsnažniji dio odluke odnosi se na upravljanje razvojnim projektima. Komitet „snažno poziva“ Crnu Goru da osigura da se prijedlozi razvojnih projekata vode na način koji je potpuno usklađen sa zaštitom Izuzetne univerzalne vrijednosti područja. To, prije svega, znači zadržavanje privremene obustave novih planskih dozvola i naknadnih zahtjeva za nelegalne objekte sve dok Studija zaštite baštine i revidirani Menadžment plan ne budu završeni i operacionalizovani.
Od države se traži i da Centru za svjetsku baštinu dostavi ažurirane informacije i relevantnu dokumentaciju za prijedloge koji se odnose na „Jugooceaniju“ i bivši hotel „Fjord“, ali i za sve druge projekte koji bi mogli negativno uticati na Izuzetnu univerzalnu vrijednost Kotora.
Na kraju, Crna Gora mora do 1. februara 2027. godine dostaviti Centru za svjetsku baštinu ažurirani izvještaj o stanju očuvanosti područja Kotora i sprovođenju svih zahtjeva iz odluke, uključujući preporuke zajedničke savjetodavne misije Centra za svjetsku baštinu i ICOMOS-a iz 2025. godine. Taj izvještaj biće razmatran na 49. zasijedanju Komiteta za svjetsku baštinu.
Usvajanjem odluke bez rasprave, zahtjevi koji su bili navedeni u nacrtu sada su postali zvaničan stav Komiteta za svjetsku baštinu. Kotor nije vraćen na Listu svjetske baštine u opasnosti, ali je UNESCO jasno zadržao pojačan nadzor nad načinom na koji Crna Gora upravlja prostorom, gradnjom i zaštitom jednog od svojih najvažnijih područja svjetske baštine.
Uzdržati se od nastavka projekta Hotela „Orahovac“
Preporučeno
Posebno je izdvojen projekat Hotela „Orahovac“. Komitet je zatražio od Crne Gore da se uzdrži od nastavka tog projekta dok Centar za svjetsku baštinu i savjetodavna tijela ne pregledaju ažuriranu projektnu dokumentaciju. Odlukom je zatraženo i da kumulativni uticaji razvojnih projekata budu sistematski i adekvatno procijenjeni u budućoj Studiji zaštite baštine i svim relevantnim postupcima procjene uticaja. Komitet traži uspostavljanje redovnog i proaktivnog okvira koji bi omogućio kontinuirano praćenje, vrednovanje i upravljanje uticajima na Izuzetnu univerzalnu vrijednost područja tokom vremena.
