Za 46 godina pedagoškog rada, u njegovoj klasi školovao se veliki broj mladih harmonikaša, kazala je za Pobjedu direktorica škole Tijana Ilić. Među današnjim diplomiranim harmonikašima u Crnoj Gori, dodaje, ima i njegovih nekadašnjih učenika, čiji put govori o znanju koje im je prenio i ljubavi prema muzici koju je kod njih razvijao.
Nakon što je škola 1971. godine ugostila američkog harmonikaša Stenlija Daroua, Đurđević je dobio jednogodišnju stipendiju za školovanje u Americi, kod tog profesora. Po povratku je, školske 1972/73. godine, primljen u stalni radni odnos.
Pored pedagoškog rada, prema riječima direktorice Ilić, Đurđević je dao ogroman doprinos očuvanju muzičke baštine. Zapisao je velik broj crnogorskih narodnih pjesama i melodija i tako ih sačuvao od zaborava, a mnoge je aranžmanski oblikovao i dopunio, ostavljajući ih dostupnim budućim generacijama za proučavanje i izvođenje. Autor je i „Zbirke obrada popularnih zabavnih i filmskih kompozicija za harmoniku“.
Bio je i prvi crnogorski školovani harmonikaš koji se usavršavao u Sjedinjenim Američkim Državama, a poseban dio njegovog rada zauzimao je Narodni orkestar Radio-televizije Crne Gore, koji je godinama vodio, učestvujući i u realizaciji televizijskih emisija i muzičkih programa, objavio je Javni servis RTCG. Kako je za RTCG kazao profesor Vili Ferdinandi, Đurđević je zapisao i od zaborava sačuvao više stotina crnogorskih narodnih pjesama, među njima i cjelokupan muzički opus Ksenije Cicvarić.
Ilić naglašava da Đurđevićev rad nije bio samo profesija, već životno opredjeljenje.
“I upravo zato njegovo mjesto u istoriji naše škole ostaje trajno, kao i njegov doprinos očuvanju i razvoju naše narodne muzike”, poručila je direktorica škole „Vasa Pavić“, uputivši u ime harmonikaša Crne Gore i kolektiva škole najdublje saučešće porodici.
Preporučeno
Saučešće se prima danas od 10 do 16 časova na mezarju Cijevna, gdje će Omer Đurđević istog dana biti sahranjen.















