Video
Prije nešto manje od mjesec dana grupa huligana pretukla je šipkama vršnjake u naselju Blok pet, zatim učenik barske škole je ranjen nožem u dvorištu škole. To su samo dva slučaja u poslednjih godinu dana koja su veoma uznemirila crnogorsku javnost i zabrinula roditelje, koji očajnički razmišljaju kako da zaštite svoju djecu i bezbjedno ih pošalju u svoju školu, a da tamo ne budu žrtve psihičkog i fizičkog maltretiranja.
Psihološkinja Marija Babić u razgovoru za portal Standard kaže da nijesmo zakazali samo kao društvo već i kao pojedinci. Problem vršnjačkog nasilja, kako kaže, je nažalost i dalje tu, već neko vrijeme unazad.
„Po mom mišljenju zakazali smo ne samo kao društvo, već i kao pojedinci. Uostalom, jedno bez drugog i ne ide. Komunikacija usmjerena na rješavanje, a ne na zaoštravanje razlika i konflikata nešto je što nas već duže vrijeme prati“, kazala je Babić.
Odnos roditelja i djece
Ona napominje da je veoma važno kako roditelji tješe svoju djecu.
„Više bih rekla da se radi o preuzimanju sistema u svoje ruke, kad procijenimo da nijesmo sigurni u društvu. To je zabrinjavajuće, jer što može natjerati djecu da im ovo bude “zabava”? Kako im mi kao roditelji objašnjavamo ove stvari i kakav im primjer dajemo? Da li je drugarica koja ima bolje ocjene od nas “ružna” ili je to apel da se malo više potrude? Kako vi tješite svoju djecu i kako im govorite o drugim ljudima, puno znači“, rekla je psihološkinja.
Činjenica da je sve više vršnjačkog nasilja, prema riječima Babić, zabrinjava.
Foto: Privatna arhiva, Marija Babić
O vršnjačkom nasilju samo kada se dogodi
„Govorimo o njoj samo kada se nesto dogodi a prevencija je i dalje jako loša. Nadamo se da će se u budućnosti stvari popraviti, ali moramo raditi na tome, počev od sebe i to svakodnevno. Još više zabrinjava to da ne pronalazimo drugačiji način nošenja sa problemima, jer- nećemo uvijek biti fizički ali ni psihički moćniji i snažniji od drugih. Sto vi umijete, zapitajte se. Kako rješavate konflikte?“, pitala je ona.
Smatra da kao društvo, u Crnoj Gori, blago reagujemo i zanemarujemo, pravdajući se lošom ekonomskom situacijom, napornim radom u vremenu u kojem generalno živimo.
Opravdanja, kako je kazala, za sve to nema.
Podrška porodice
Kada je u pitanju profil djece koji su akteri vršnjačkog nasilja, Babić napominje da pravila nema.
„Karakteristike ličnosti imaju naravno značajnu povezanost, ali takođe i situacioni faktori. Podrška porodice je jako važna, ako ne i od presudnog značaja“, rekla je Babić.
Oporavak maloljetnika koji su bili žrtve vršnjačkog nasilja, uglavnom bude dug i ostavlja trag najviše na neke kasnije odnose, dodaje Babić.
ODT formiralo predmete protiv 37 maloljetnika
Prema zvaničnim podacima koji su dostavljeni portal Standard od strane rukovodioca Osnovnog državnog tužilaštva u Podgorici Duška Milanovića, zbog krivičnog djela nasilničko ponašanje formirani predmeti protiv 37 maloljetnih osoba.
“Od ovog broja, 32 su stariji maloljetnici, a pet ih je mlađe dobi. U 2024. godini bilo je 11 predloga za izricanje krivičnih sankcija maloljetnicima, jedna obustava postupka, tri odbačaja, a prema jednom licu je određen pritvor”, saopštili su iz ODT-a za portal Standard.
Za efikasno suzbijanje vršnjačkog nasilja potrebne sistemske promjene
Iz Ministarstva prosvjete ranije su u razgovoru za portal Standard istakli da je za efikasno suzbijanje vršnjačkog nasilja potrebno usvojiti sistemske promjene koje će osigurati pravnu zastitu i preventivno djelovaje na svim nivoima.
“Prilagođavanje zakona o postupanju prema maloljetnicima u krivičnom postupku uz jačanje odredbi koje se odnose na posljedice nasilnog ponašnja među mladima, moglo bi omogućiti pravovremene reakcije i adekvatne mjere za sve aktere. Istovremeno, izmjene Porodičnog zakona koji bi podržale i ojačale roditeijsku odgovornost i saradnju sa obrazovnim institucijama mogle bi značajno doprinijeti sprečavanju nasilja i pružanju pomoći djeci koja se nalaze u riziku. Kombinacija ovih zakonodavnih reformi, uz postojeće prevntivne mjere u školama i lokalnim zajednicma može stvoriti uslove u kojima će vršnjačko nasilje biti svedeno na minimum i u kojem će se mladi osjecati sigurno i podržano”, pišu iz Ministarstva prosvjete.
*Ukoliko imate problem u komunikaciji sa institucijama, a žrtva ste nasilja u porodici, vršnjačkog nasilja ili vam treba psihološko savjetovanje – portal Standard vam može pomoći u uspostavljanju kontakta sa nadležnima. Možete nam se obratiti na broj telefona +382 68 017 825.
*Projekat ”Vršnjačko nasilje’ u ekspanziji – uzroci i posljedice“ podržan je od strane Ministarstva kulture i medija i Fonda za medijski pluralizam.
Preporučeno
