Video
Plivanje za časni krst, održano povodom praznika Bogojavljenja, već treći dan je u fokusu javnosti zbog poruka koje su se mogle čuti tokom vjerskog obreda, a koje su dio građana i organizacija ocijenili kao sporne.
Bjeković (FOTO: Mara Babović/Pobjeda)
Upravo tim povodom Pobjeda se obratila Zaštitniku ljudskih prava i sloboda Crne Gore sa pitanjima o granicama slobode vjeroispovijesti i izražavanja u javnom prostoru.
U odgovoru na pitanja Pobjede, Zaštitnik podsjeća da su sloboda vjeroispovijesti, pravo na javno ispoljavanje vjerskih uvjerenja i sloboda okupljanja temeljna ljudska prava garantovana Ustavom Crne Gore i međunarodnim standardima, ali naglašava da ta prava nijesu apsolutna i da ne mogu služiti kao paravan za širenje poruka koje glorifikuju istorijske ličnosti povezane sa zločinima, stradanjem i patnjom.
“Vjerski praznici i tradicionalni obredi, poput plivanja za časni krst, imaju dugu duhovnu i kulturnu vrijednost i dio su identiteta velikog broja građana. Upravo zato oni treba da budu prostor mira, međusobnog poštovanja i univerzalnih vrijednosti koje vjera promoviše – ljubavi, praštanja i solidarnosti”, piše u odgovoru ombudsmana.
Međutim, kako ističu, zabrinjavaju i osuđuju poruke koje se sa ovakvih skupova upućuju, a koje veličaju pojedince prepoznate kao simbole zločina i stradanja, jer takav sadržaj ne doprinosi društvenoj koheziji, niti je u duhu vjerskog učenja „u slavu Boga i mira među ljudima“.
Zaštitnik posebno podsjeća da je Crna Gora multietnička, multikonfesionalna i građanska država, te da se svaki javni skup – naročito oni sa snažnom simboličkom i duhovnom dimenzijom – mora odvijati bez poruka koje mogu povrijediti osjećanja drugih, produbiti podjele ili obnoviti stare rane. Ukazuje se i na dodatnu osjetljivost činjenice da je događaj održan na mjestu spajanja dvije rijeke, koje ima poseban značaj za sve zajednice koje na njihovim obalama žive.
U tom kontekstu, ombudsman naglašava da nijesu povrijeđena samo osjećanja pripadnika drugih vjera i nacionalnih zajednica čiji su preci bili žrtve zločina, već i ljudi iste vjere i nacije, čiji su članovi porodica stradali na isti način.
Posebno se ističe da sloboda izražavanja, iako jedno od osnovnih ljudskih prava, ne smije biti zloupotrijebljena za širenje govora mržnje, netrpeljivosti ili diskriminacije, te da se očekuje odgovorna uloga vjerskih zajednica kao organizatora okupljanja, kako bi svojim autoritetom spriječile da vjersku tematiku zasjene dnevno-političke poruke, istorijski revizionizam i sadržaji koji vrijeđaju dostojanstvo drugih.
Zaštitnik podsjeća i na nedavne poruke koje su dolazile sa najviših vjerskih adresa o potrebi suočavanja sa svim zločinima nad nevinim ljudima, navodeći da je u razgovoru sa građanskim aktivistom Aleksandrom Zekovićem ocijenjeno da bi pristup zasnovan na ljudskim pravima, a ne ideologiji ili političkoj pripadnosti, mogao pomoći u razgradnji duboko ukorijenjenih zabluda koje hrane podjele i mržnju u društvu.
Ukazano je i na potrebu da se ovim temama posveti znatno veća pažnja u obrazovnom sistemu, jer je, kako se navodi, očigledno da se ovakvi narativi sve snažnije ukorjenjuju među mladima, koji znanja o prošlosti često stiču posredno i kroz pristrasne interpretacije.
Preporučeno
Crna Gora, poručuje Zaštitnik, mora ostati društvo u kojem svi imaju pravo da slobodno njeguju vjeru, tradiciju i identitet, ali i obavezu da to čine na način koji ne ugrožava prava drugih i ne produbljuje postojeće podjele. Zato se pozivaju vjerske zajednice, institucije, politički akteri, civilni sektor i građani da doprinesu izgradnji kulture dijaloga, poštovanja i mira – kako bi ono što povezuje društvo bilo snažnije od onoga što ga razdvaja.
