Po podacima iz izvještaja Evropske komisije, naša država je u periodu od septembra 2025. do marta 2026. učestvovala u 17 novih predmeta, od kojih je u tri imala ulogu države koja podnosi zahtjev.
Najveći broj tih predmeta odnosi se na organizovani kriminal, trgovinu drogom i prevare.
Iako saradnja sa Eurodžastom bilježi napredak, Evropska komisija ukazuje na to da Crna Gora do sada nije bila dio zajedničkih istražnih timova koje koordinira ta evropska agencija. Kao pomak se, međutim, izdvaja prvo učešće Crne Gore u zajedničkom istražnom timu sa drugim partnerom iz regiona Zapadnog Balkana.
Kada je riječ o saradnji sa Kancelarijom evropskog javnog tužioca, Crna Gora ima uspostavljene radne aranžmane. Tokom 2025. godine Kancelarija evropskog javnog tužioca uputila je crnogorskim nadležnim organima dva zahtjeva za međunarodnu pravnu pomoć, dok je na kraju te godine imala četiri aktivna predmeta povezana sa Crnom Gorom.
Izvještaj bilježi i intenziviranje bilateralne i multilateralne saradnje Vrhovnog državnog tužilaštva. Tokom 2025. potpisani su memorandumi o razumijevanju sa tužilačkim organizacijama Španije, Albanije i Slovenije, kao i sa Iberoameričkim udruženjem javnih tužilaca. Bilateralni sporazumi zaključeni su i sa tužilaštvima Brazila, Čilea, Kolumbije, Dominikanske Republike, Paragvaja i Urugvaja.
Dodatni okvir regionalne saradnje uspostavljen je u decembru 2025. godine, kada je Crna Gora potpisala zajedničku deklaraciju tužilačkih organizacija Zapadnog Balkana, Latinske Amerike i Evrodžasta, usmjerenu na borbu protiv najtežih oblika organizovanog i prekograničnog kriminala.
Uprkos ostvarenim pomacima, Evropska komisija ocjenjuje da Crna Gora mora dodatno unaprijediti brzinu i efikasnost međunarodne pravosudne saradnje. Posebno se ukazuje na potrebu češćeg korišćenja zajedničkih istražnih timova i neposredne saradnje sudova, kao i bržeg postupanja po zahtjevima za međunarodnu pravnu pomoć u krivičnim stvarima.
Evropska komisija naglašava i da institucije nadležne za međunarodnu pravosudnu saradnju, uključujući oblast oduzimanja imovine stečene kriminalnom djelatnošću, moraju imati odgovarajuće kadrovske i druge kapacitete kako bi na zahtjeve iz inostranstva odgovarale pravovremeno i efikasno.
Preporučeno
Izvještaj, uz evidentiran napredak u saradnji sa evropskim i međunarodnim partnerima, ukazuje i na prostor za njeno konkretnije unapređenje, naročito kroz zajedničke istrage i efikasnije postupanje u prekograničnim krivičnim predmetima.















