Na berzama je u toku rasprodaja akcija proizvođača automobila, najviše onih iz Japana, Njemačke i Ujedinjenog Kraljevstva što je izazvalo pad vrijednosti brendova popout Toyote, BMW i Jaguara – Land Rovera. Niko još ne može da izračuna koliki je gubitak vrijednosti ali je jasno da će se pad mjeriti milijardama. Nijesu, međutim, pogođeni samo oni izvan SAD nego i kompanije u Americi poput General Motorsa čija je vrijednost pala više od 7%, Stellantisa – vlasnika Jeepa i Chryslera za 3,6%, a Forda za 2%.

Dionice Tesle, koja je poznata po svojim fabrikama u SAD i čiji je šef Elon Musk, jedan od Trampovih najvećih donatora i najbližih savjetnika, bile su pošteđene od udarca, pa je nekoliko dana Tesla završila bez bitnih promjena na berzi. Ali je Mask upozorio da ni njegova kompanija ne može ostati pošteđena berzanskih turbulencija koje su zahvatile kompletnu automobilsku industriju. Problem za Maska je što njegova vozila, iako proizvedena u Americi, sadrže oko 30% uvezenih djelova. Patrik Masterson, glavni istraživač Cars.coma kaže da će se na kraju sve to preliti na kupce. Druga stvar koja se tiče Tesle je da je kompanija od početka godine već izgubila trećinu vrijednosti.

Nekoliko dana pošto je u predsjednik SAD Donald Tramp ponovo prošle sedmice objavio uvođenje dodatnih carina od 25% na uvoz stranih automobila mnogi od najvećih svjetskih proizvođača su ćutali, ali su vlasnici akcija vukli poteze koji izazivaju promjene u cijeloj auto industriji širom svjeta.

Zašto pada vrijednost auto industrije

Povezani članci

Svijet

Svima je jasno da Putin i Tramp pokušavaju da podijele Ukrajinu na rusku i američku koloniju

Svijet

Što Tramp planira da uradi prvog dana povratka u Bijelu kuću

Politika

Kaluđerović: Ponovni izbor Trampa upalio je žutu lampicu u EU

Predsjednik Tramp je dugo tvrdio da su carine dio nastojanja da pomogne američkoj proizvodnji i kaže da ako se automobili proizvode u Americi, neće biti „apsolutno nikakvih carina“.

Međutim, mjere koje su sračunate da zaštite domaće proizvođače, povećavaju troškove kompanijama koje se oslanjaju na djelove iz inosranstva, a u auto industriji teško da postoji proizvođač koji nema strane kooperante. To je vjerovatni razlog što se čeka sa uvođenjem carina na auto djelove.

Ali svjetska auto industrija ne zna kako će se ove mjere reflektovati na neposrednu budućnost. Zato na berzama vrijednost kompanija pada.

Prvi koji je platio cijenu u potpunosti je britanski Vauxhall – kompanija sestra njemačkog opela i američkog General Motorsa. Fabrika u Lutonu, jedna od najstarijih u svijetu, zatvorena je.

Opel je počeo proizvodnju automobila 1903, a fabriku u Lutonu je izgradio 1905. Proizvodnja putničkih automobila je prestala 2002. godine, ali proizvodnja poslovnih vozila nastavljena do prošlog petka, kada je proizveden posljednji Vivaro.

Drugi razlog je ogromna prožetost ove industrije širom svijeta. Npr Toyota ima fabrike i u SAD i širom svijeta. U Americi proizvodu SUV Highlander, a Prius stiže iz Japana. General Motors uvozi značajne količine djelova iz Kanade i Meksika. Na uvoz se oslanja i Vokslwagen koji u SAD proizvodi model Atlas.

Neki proizviđači koji se ne oslanjaju u većoj mjeri na dobavljače iz raznih dijelova svijeta, poput Ferarija, već znaju na čemu su. Ova prestižna marka odmah po najavi carina saopštila je da će povećati cijene za oko 10%. Ali veliki proizvođači poput Toyote, Volkswagena, Renaulta itd. imaju proizvodne pogone širom svijeta i mnoge iste djelove ugrađuju u vozila koja se sklapaju u različitim zemljama. Kako će tu biti tretiran uvoz niko još ne zna.

Toliko neizvjesnosti – neminovno je donio pad vrijednosti cijele industrije. Pri čemu je ovo sada možda samo početak pada vrijednosti.

Takmičiti se ili tražiti zaštitu politike

Evropa prolazi kroz veliko preispitivanje. Dok političari nagovještavaju odgovor na američke carinee, premda nijesu ni blizi tako glasni i direktno kao Donald Tramp, neki proizvođači, prije svih Stellantis smatraju da države ne treba da ulaze na tržište već da treba da ostave proizvođače da se bore u okolnostima koje su nametnute.

Problem je u tome što su SAD bile najveće tržište za gotovo sve vodeće svjetske proizvođače.

Predsjednica Evropske komisije Ursula von der Lejen je rekla u srijedu da će EU razmotriti prije bilo kakve odluke dobro razmotriti mjere. Dan kasnije američki predsjednik je zaprijetio „daleko većim“ carinama ako EU i Kanada budu radile zajedno kako bi učinili ono što je opisao kao „ekonomsku štetu“ Sjedinjenim Američkim Državama.

Evropska unija će vjerovatno nastupiti jedinstveno, ali je glavno pitanje što će odlučiti Njemačka i Francuska koje su najveći proizvođači. Lideri obiju država poručuju da se „neće predati“, ali definisanih mjera ili makar čvrsto nagovještenih još nema. Evropljani očito čekaju da vide što će se dogoditi narednih dana.

Korejci su, međutim, odlučili da se takmiče i to u Americi. Auto industrija je jedna od najvažnijih privrednih grana te zemlje. Dan prije najnovijih carina, južnokorejski Hyundai najavio je da će uložiti 21 milijardu dolara u SAD i izgraditi novu čeličanu u Luizijani. Tramp je tu odluku pozdravio rekavši da je to „jasan pokazatelj“ da carine funkcionišu.

Međutim, upravo je korejska roba dokaz što bi moglo uslijediti.

Pouka slučaja mašina za rublje

Po svoj prilici je ono što će se događati bitii repriza Trampovog „uspješnog“ poteza s mašinama za rublje. U prvom mandatu, 2017. američki div Whirpool se požalio na konkurenciju korejskih LG-a i Samsunga. Tramp je povećao carine na većinu uvoznih mašina za pranje rublja i to za 20-50%. Predsjednik Whirlpoola u to vrijeme nazvao je taj potez „pobjedom za američke radnike i potrošače podjednako“. Povećane carine je trebalo da važe do 2021, ali ih je Tramp pred odlazak s dužnosti produžio na još dvije godine – do 2023. Neki strani proizvođači otvorili su fabrike u SAD ali su te mašine bile skuplje.

U prvoj godini je ovaj kućni aparat bio prosječno skuplji za 90 dolara nego prije 2017. Kada su carine istekle mašine su pojeftiniile, ali je uvoz je porastao na nivo iznad onoga od prije uvođenja carina. Predstavnici ove industrije kažu da Trampove carine nijesu imale nikakve trajne efekte. Oni koji su mašine za rublje kupili između 2018. i 2023. platili su više. Je li to pomoglo američkoj industriji? Da, otvorena su neka radna mjesta. Ali se trošak prelio na potrošače odnosno kupce.

Prema prvim analizama Trampove nove carine na automobile i auto djelove povećaće u SAD cijenu automobila za 4.000 – 12.000 dolara.