Iz ove obrazovne institucije reagovali su na izjavju premijera koji je kazao da je sramotna analiza Ekonomskog fakulteta da je na rast inflacije u 2022. godini uticaj imao i program Evropa sad 1.
“Obraćamo se javnosti u namjeri da reagujemo na, po našem mišljenju, neprimjerene navode Predsjednika Vlade Crne Gore, gospodina Milojka Spajića, koji su saopšteni na panel diskusiji ‘Biznis agenda 2025 – poslovni ambijent’ Unije poslodavaca Crne Gore.U izlaganju na panel diskusiji, premijer Spajić je iznio ocjenu da je studija koju su radili profesori Ekonomskog fakulteta za potrebe Privredne komore Crne Gore ‘sramotna analiza Ekonomskog fakulteta’. Smatramo da je ovakav pristup u komunikaciji sa naučnom zajednicom, najblaže rečeno, neprikladan i neprihvatljiv. Imajući u vidu ukupni privredni kontekst i nesavršenosti crnogorskog tržišta, izjavu premijera Spajića doživljavamo kao izraz svojevrsne nemoći institucija kojima rukovodi i za čiju funkcionalnost je odgovoran”, navodi se u reagovanju Ekonomskog fakulteta.
Ističe se da su za prosperitet privrede i crnogorskog društva potrebne sistemske promjene, te da u tom kompleksnom procesu, u skladu sa svojom misijom, Ekonomski fakultet želi da bude isključivo partner.
“Posebno ističemo da ne prihvatamo ‘naloge’ partija, ni ekonomskih centara moći, već isključivo naloge struke i nauke. Na takav Ekonomski fakultet se svi zajedno moramo navikavati i kao takvog ga prihvatiti.
Ekonomski fakultet je naučnoistraživačka institucija čiji profesori i saradnici, pored naučnih istraživanja, sprovode i stručne studije koristeći se odgovarajućom metodologijom, uz pravo svakog, uključujući i Premijera da se sa njima ne slaže”, istakli su iz Ekonomskog fakulteta.
Kazali su da radi javnosti žele da objasne određene navode iz izjave premijera Spajića za koje duboko vjerujeu da su odraz nepotpune informisanosti o sadržini, metodologiji i zaključcima Studije.
“Studija pod nazivom ‘Analiza cijena i poslovanja trgovinskih preduzeća u Crnoj Gori – sektor prehrambenih proizvoda i bezalkoholnih pića’ ne odnosi se na analizu uzroka ukupne inflacije u Crnoj Gori. Analiza faktora rasta cijena prehrambenih proizvoda i bezalkoholnih pića bazirana je na ispitivanju uticaja promjene cijena svih inputa, ne samo troškova radne snage. Troškovi radne snage su analizirani u bruto iznosu, jer je bruto iznos stvarni trošak poslodavca, a ne neto iznos. Troškovi zarada mogu da rastu usled dejstva velikog broja faktora, ne samo primjenom fiskalnih/administrativnih mjera. Pored fiskalnih, faktori rasta troškova zarada su i rast tražnje za radnom snagom, smanjenje ponude radne snage, rast produktivnosti, usklađivanje realnih zarada u inflatornim uslovima, itd. Studija ne tretira ispitivanje uzroka rasta zarada”, objasnili su.
Preporučeno
Iz Ekonomskog fakulteta su zaključili da stoje na raspolaganju premijeru i njegovom timu da na argumentovan način analiziraju rezultate navedene studije, ali i da pruže doprinos stvaranju boljeg i pravednijeg društva kojem svi zajedno težimo.