Video
Strani investitori iz 74 zemlje u Crnu Goru su za deset mjeseci ove godine uložili neto 380 miliona eura, što je blizu 22 odsto više nego u istom periodu prošle godine. Tri prva mjesta drže Ujedinjeni Arapski Emirati sa blizu 87 miliona, Rusija 50 i Azerbejdžan 45 miliona eura, kazali su Pobjedi iz Centralne banke, piše Pobjeda.
Preporučeno
Bruto investicije iznose 500 miliona eura. Stranci su u preduzeća i banke u Crnoj Gori uložili 143,7, kupovinu nekretnina 120,6 i u interkompanijski dug, odnosno ulaganje koje ne pove- ćava osnovni kapital 201 milion eura.
Zemlje
Na pitanje koji su najveći projekti u koje je investirano, iz Centralne banke su odgovorili da nemaju te podatke.
“Centralna banka ne raspolaže tim informacijama, jer ne vodi evidenciju na način koji bi omogućio izvođenje ovih podataka”, objasnili su iz CBCG. Italija je po ulaganjima u Crnu Goru na četvrtom mjestu sa 38,2 miliona, na petom Njemačka sa 35,2 miliona, šestom Švajcarska 31,56, sedmom Srbija 27,39, osmom Kipar 23,7, devetom Turska 19, desetom Španija 13,8 miliona eura. Iz UAE je najviše ili 67,9 miliona uloženo u domaća preduzeća i banke, a na drugom mjestu je Azerbejdžan sa 45 miliona. Rusi prednjače po ulaganjima u nekretnine – 35,6 miliona. A Italijani – 36,9 miliona u ulaganju koje ne povećava osnovni capital – takozvani interkompanijski dug.
Od zemalja regiona najviše je uloženo iz Srbije – 27,3 miliona eura, Bosne i Hercegovine 3,5 miliona, Slovenije 3,4 miliona eura, Kosova 1,8 miliona eura…
Iz Vlade gotovo svakodnevno poručuju investitorima da su vrata na dnevnoj bazi otvorena uglednim investitorima. Značajno Komentarišući povećanje investicija za više od petine ekonomski analitičar Predrag Drecun Pobjedi je kazao da je to značajno za ekonomiju.
“Mnogo je dobro što u ovim uslovima nije došlo do pada stranih direktnih investicija, a bilo kakvo povećanje može se smatrati dobrim rezultatom. Povećanje za petinu je dosta značajno. Nažalost, ovo veliko povećanje nije dovoljno da amortizuje neke druge negativne efekte spoljnotrgovisnog deficita. Na sreću, trend povećanja je izvjestan, naročito imajući u vidu politički trenutak u kom se nalazimo”, kaže Drecun.
Raduje činjenica, kaže on, da ruski investitori nijesu baš poslušali politički stav svoje Vlade i da su prvenstveno gledali svoj lični interes.
“To govori da Crna Gora i nema ništa protiv ruskih investitora. Naprotiv. Dobro je da čak iz ove zemlje, čija je zvanična politika na neki način suprotstavljena sa Crnom Gorom, imamo visok priliv. Sve ovo znači da se Crna Gora može smatrati dobrom investicionom destinacijom”, kaže Drecun.
Nije dobro, dodaje on, što su investicije iz velikih zapadnih zemalja u tragovima zastupljene.
“U tom dijelu postoji ogroman prostor za povećanje. Treba raditi na afirmaciji nedavnog ulaska Crne Gore u NATO. Dolazak velikih investitora iz zapadnih zemalja – Velike Britanije, Francuske ili SAD značajno bi podigao povjerenje u našu investicionu destinaciju”, smatra ovaj ekonomski analitičar.
Na pitanje zašto nemamo više američkih investitora, Drecun kaže da nema jasan odgovor.
” Američki investitori su daleko najoprezniji. Možda nema dovoljno prostora za hedžovanje, a i nijesu do te mjere sigurni u političko pravni ambijent da bi uložili. To pokazuje da moramo raditi na poboljšanju pravne sigurnosti investitora i rezultati će doći”, smatra Drecun.
