Iz Ministarstva finansija povodom novog zaduživanja, za portal Standard kažu da je procjena da je do kraja godine potrebno obezbijediti između 150 i 200 miliona eura, od čega prema njihovim riječima 50 do 100 miliona eura potrebno za finansiranje budžeta do kraja 2023. godine, a preostali
dio sredstava će predstavljati fiskalnu rezervu za potrebe likvidnosti budžeta države u prvom
kvartalu 2024. godine.
godinu i kreiranje fiskalnih planova za taj period, te da će nakon finalizacije pomenutih dokumenta
javnost biti blagovremeno informisana o svim pojedinostima.
Iz ministarstva nijesu odgovorili na pitanje Standard kako planiraju da finansiraju građanima obećani program “Evropa sad 2.0”, kojim je predviđeno povećanje minimalne penzije na 450 eura kao i minimalne plate na 700 eura, kad već u prvom mjesecu mandata moraju da krpe rupe u budžetu kroz zaduženje od 200 miliona.
Za ekonomskog analitičara Mirzu Muleškovića ovo zaduženje će biti iskljucivo za potrebe finalizacije 2023. godine, dok nas sigurno čeka je mnogo veće zaduživanje sljedeće godine.
Mulešković kaže da imajući u vidu sve ono što nas čeka u 2024. godini, jasno je da ćemo morati da se zadužimo opet i to sa preko 700 miliona, a mišljenja je da će to ići i do milijardu, jer na naplatu dolaze stara dugovanja.
“Ono što jeste problem je to što nemamo informacije kako će se nedostajuća sredstva nadoknaditi i sljedeće godine, dok imamo najavu da će i dalje da se povećava tekuća potrošnja, da će doći do rasta minimalnih penzija, što će budžet crne gore koštati u ovom trenutku 150 miliona”, kaže Mulešković.
Mulešković očekuje da će sa ovim povećanjem doći do povećanja i ostalih socijalnih davanja koja su na veoma niskom nivou, što će sa povećanjem minimalne penzije dodatno opteretiti budžet za minimum 150 do 200 miliona, a to su sredstva koja nemamo.
“A kad vidimo da nam osim tih 200 milona dolazi na naplatu još 760 miliona eura dugovanja blizu smo cifri od milijardu”, kaže on i pita se pod kojim uslovima cemo se zadužiti.
Prema njegovim riječima, ono što dodatno zabrinjava je to da smo ušli u decembar, a mi i dalje nemamo nikakve naznake na koji način će se ovo sve servisirati.
“Definitivno mora doći do promjena nekih zakonskih rješenja, a najviše me strah da ne dođe do povećanja nekih poreza, jer upravo kad primjenjujete ovaj potrošni metod, što je bio manir posljednje dvije godine, jedini instrument koji možete da iskoristite da bi donekle očuvali likvidnost je povećanje poreza, što će dodatno da smanji atraktivnost poslovnog ambijenta, što će dodatno da poveća cijene, što će dodatno da utiče na životni standard građana”, objašnjava Mulešković.
Kako kaže donosioci odluka moraju da vode računa da su prema nezvaničnim informacijama stranci koji su dominantno zajedno uz inflaciju održali rekordne prihode budžeta, počeli da odlaze iz Crne Gore i upravo to mora da se uzme u obzir, kako se ne bi išlo dalje u ovu potrošačku politiku, jer iako su neke stvari obećane potreban se minimum četiri godine koliko bi trebao da traje mandat Vlade da se ispune sve te stvari.
“Neophodno je vratiti se strateškom upravljanju javnih finansija, neophodno je raditi modele na koji način će neko povećati određene naknade, penzije i zarade i kako će to uticati na javne finansije i na privredu, a mi to i dalje nemamo”, jasn je Mulšeković, koji dodaje da već tri godine mi nemamo takve analize.
Preporučeno
“Nadam se da ćemo uskoro vidjeti budžet, da će taj budžet biti razvojni i da će se kroz taj takav razvojni budžet obezbjediti dodatni prihodi i koji će skroz obezbjediti suzbijanje neformalne ekonomije, otvaranjem novih radnih mjesta u privredi, te da se to neće obezbjeđivati kroz povećanje poreza, iako je to najlakši način, jer dugoročno takvo povećanje poreza donosi isključivo štetu nacionalnoj ekonomiji”, zaključio je Mulešković.
Video