Video
Katnić je u dopisu objasnio razloge ovog zahtjeva, navodeći da je protiv Gazivoda Siniše Specijalno državno tužilaštvo 2019. godine podnijelo optužnicu koja je potvrđena rješenjem vijeća Višeg suda u Podgorici, da je član Tužilačkog savjeta Miloš Vuksanović kao advokat, bio branilac okrivljenog Radulović Ranka u krivičnom predmetu u kome je sam Katnić oštećeni, zatim da je Muk Stevo u više navrata iznosio negativne stavove o njemu kao GST, te da je ispred Ministarstva pravde, ljudskih i manjinskih prava Milović Andrej postavljen nezakonito, pa samim tim ne može učestvovati u radu i odlučivanju navedenog tijela.
Zahtjev GST-a Predsjednici TS-a prenosimo integralno:
Poštovana,
Shodno čl.33 st.3 Poslovnika o radu Tužilačkog savjeta, podnosim zahtjev za izuzeće članova Tužilačkog savjeta Vuksanović Miloša, Gazivoda Siniše, Muk Steva i Milović Andreja prilikom odlučivanja o pitanjima koja se tiču mojih prava i obaveza kao Glavnog specijalnog tužioca, zbog okolnosti koje izazivaju sumnju u njihovu nepristrasnost.
Naime, član Tužilačkog savjeta Miloš Vuksanović je, kao advokat, bio branilac okrivljenog Radulović Ranka u krivičnom predmetu koji se pred Višim sudom u Podgorici vodi pod poslovnom oznakom Ks.br.36/2018 protiv Brajović Erogena i dr. zbog krivičnih djela stvaranje kriminalne organizacije iz čl.401a st.1 u vezi st.6 KZ CG i dr u kom predmetu sam ja oštećeni, obzirom da se navedenom optužnicom okrivljenima stavlja na teret, između ostalog, i planiranje mog ubistva, odnosno planiranje ubistva mog sina Katnić Radana, te je u tom svojstvu dana 17.11.2021.godine podnio zahtjev za moje izuzeće od postupanja u tom predmetu, navodeći da kao oštećeni ne mogu biti nepristrasan u svom postupanju, koji zahtjev je odbačen rješenjem Vrhovnog državnog tužilaštva Tu.br.593/21 od 26.11.2021.godine, pri čemu je ovom advokatu bilo vrlo dobro poznato da ja u navedenom predmetu nisam preduzimao nijednu službenu radnju upravo zbog mog svojstva kao oštećenog.Naprijed navedeni zahtjev je podnijet isključivo sa ciljem da se postupak prolongira kako se u istom ne bi donijela prvostepena presuda, obzirom na zakonsku odredbu iz čl.179 st.1 ZKP-a da od podizanja optužnice do donošenja prvostepene presude pritvor može trajati najduže tri godine, čime bi okrivljenom Radulović Ranku bilo omogućeno da izađe na slobodu, što se na kraju i desilo, te je jasno da je u konkretnom slučaju isti postupao u interesu svog branjenika, čiji je i dalje branilac, a koji je sa druge strane optužen da je planirao ubistvo mene i mog sina jedinca, zbog čega smatram da isti ne može ni na koji način biti nepristrasan u postupanju prema meni.
Dalje, protiv Gazivoda Siniše Specijalno državno tužilaštvo je dana 16.10.2019.godine podnijelo optužnicu Kt-s.br.140/17 koja je potvrdjena rješenjem vijeća Višeg suda u Podgorici Kvso.br.34/19 od 02.12.2019.godine u dijelu koji je okrivljenima Siniši Gazivodi, Goranu Rodiću i Mariji Radulović stavljeno na teret izvršenje krivičnog djela prevara u pokušaju iz člana 244 stav 4 u vezi stava 1 u vezi člana 20 Krivičnog zakonika Crne Gore, a u kome je imenovanom, između ostalog, bilo stavljeno na teret do stepena osnovane sumnje, da je od inostranih pravnih i fizičkih lica tražen određeni novčani iznos kako bi se ja podmitio u cilju izbjegavanja krivičnog procesuiranja.
Takođe, imenovani je, zajedno sa drugim okrivljenima u ovom predmetu, po donošenju oslobađajuće presude, pokrenuo parnične postupke radi utvrđivanja da li su mu radom ovog tužilaštva povrijeđena osnovna ljudska prava, pri čemu se u toku cijelokupnog postupka u ovoj pravnoj stvari impliciralo da je navedeni postupak pokrenut isključivo zbog nekih mojih personalnih razloga, te da je zbog toga isti i rezultirao oslobađajućom presudom iako je u postupku koji je uslijedio vraćeno 4.340.000 eura nezakonito stečene imovinske koristi na račun Elektroprivrede kod poslovne banke u Podgorici, a koja ne bi bila vraćena da nije bilo pomenutog postupka od strane Specijalnog državnog tužilaštva, dok su povučene fakture za iznos od preko 3 miliona eura.Obzirom na naprijed navedeno, jasno je da ovaj član Tužilačkog savjeta prema meni ne može imati objektivan i nepristrasan stav, već naprotiv, isključivo negativan stav vođen vindikativnim motivima zbog prethodnog krivičnog postupka.
Takođe, u odnosu na predstavnika nevladinog sektora koji je izabran u Tužilačkom savjetu, Muk Steva, isti je u više navrata iznosio negativne stavove o meni kao Glavnom specijalnom tužiocu, te je na jednoj od javnih konferencija, tačnije prilikom javne rasprave u vezi nacrta tužilačkih zakona, na riječi tada v.d. Vrhovnog državnog tužioca, Ivice Stankovića, a koje su ocrtavale stvarnost da se izmjene tih zakona donose isključivo radi moje eliminacije izjavio, „pa šta, ako je i lično, on to zaslužuje zbog toga što se ne odaziva na pozive Skupštine i skupštinskih tijela i nevladinih organizacija, a ako se i odazove govori što je njemu milo“.
Konačno, član Tužilačkog savjeta ispred Ministarstva pravde, ljudskih i manjinskih prava Milović Andrej je na navedenu funkciju postavljen nezakonito, pa samim tim, isti ne može učestvovati u radu i odlučivanju navedenog tijela.
Naime, poslije smjene Sergeja Sekulovića sa mjesta rukovodioca rada Ministarstva pravde, ljudskih i manjinskih prava, predsjednik Vlade Zdravko Krivokapić je preuzeo i tu funkciju, što je suprotno čl.29 st.4 Zakona o državnoj upravi kojim je propisano da u slučaju prestanka funkcije ili duže spriječenosti ministra da vrši funkciju, radom ministarstva rukovodi član Vlade koga odredi predsjednik Vlade.Iz naprijed navedenog jasno proizilazi da je predsjednik Vlade mogao odrediti potpredsjednika ili nekog od ministara da budu rukovodioci rada ovog ministarstva, ali ne i sebe, čime je direktno prekršen gore citirani član zakona, kao i Ustav Crne Gore u kome je u čl.102 jasno navedeno da predsjednik Vlade predstavlja Vladu i rukovodi njenim radom, ali ne i da isti može obavljati poslove jednog od ministara u istoj, čime je ova odluka nezakonita i neustavna.Kako je, dakle, u konkretnom slučaju Milović Andrej imenovan za državnog sekretara u Ministarstvu pravde, ljudskih i manjinskih prava od strane Vlade Crne Gore, na predlog lica koje nije moglo biti imenovano za rukovodioca rada ovog Ministarstva i koje je predsjednik te iste Vlade, te kako je upravo odlukom nezakonito izabranog rukovodioca rada Ministarstva pravde, ljudskih i manjinskih prava Milović Andrej izabran za predstavnika tog Ministarstva u Tužilačkom savjetu, što i sam njegov izbor čini nezakonitim i nelegitimnim, to smatram da isti ne može biti nepristrasan u odnosu na mene, te da je na tu poziciju protivzakonito izabran isključivo u cilju realizacije jasno proklamovanog cilja vladajuće većine, a to je smjena mene sa mjesta Glavnog specijalnog tužioca po svaku cijenu, na šta sam Vam već ukazivao u ranijim obraćanjima, a što je i sam Milović Andrej dokazao kada je javno istakao da je već pribavio podatke od Fonda PIO koji se odnose na moj radni put čime je na flagrantan način počinio prekršaj iz čl.74 st.1 Zakona o zaštiti podataka o ličnosti, obzirom da za isto nije imao moju saglasnost, niti je takav njegov postupak predviđen Zakonom o državnom tužilaštvu niti Poslovnikom o radu Tužilačkog savjeta.
Preporučeno
Sa izloženog, smatram da ova lica imaju unaprijed određen negativan stav prema mojoj ličnosti i da naprijed navedene okolnosti jasno izazivaju sumnju u njihovu nepristrasnost, te od Vas tražim da navedena lica, shodno čl.33 st.7 Poslovnika o radu Tužilačkog savjeta, izuzmete od postupanja prilikom odlučivanja o pitanjima koji se tiču mojih prava i obaveza kao Glavnog specijalnog tužioca.
