Video
Tekst Bilčika prenosimo integralno:
Iako je Crna Gora jedna od najmlađih zemalja svijeta, poznata je kao predvodnik u procesu pridruživanja Evropskoj uniji. Crna Gora je do danas otvorila sva 33 pregovaračka poglavlja i tri privremeno zatvorila. Članica je NATO-a, sa zadivljujućom jadranskom obalom i dramatičnim planinskim vijencima.
Crna Gora je proglasila nezavisnost od Državne zajednice Srbija i Crna Gora nakon pažljivo praćenog referenduma 2006. Podnijevši zahtjev za članstvo u EU 2008. godine, zemlja je zvanično započela proces pridruživanja u junu 2012.
U načelu, Crna Gora treba da ima direktan put ka pristupanju i bez većih prepreka da postane sljedeća država članica EU. Za razliku od nekih drugih zemalja sa zapadnoga Balkana, Crna Gora nema dugotrajan bilateralni spor sa susjednom državom. Njezini građani su dosljedno izjavljivali ogromnu podršku pristupanju EU — u anketama oko 70 odsto u korist članstva u EU.
Sa brutalnim, agresivnim ratom Rusije u Ukrajini, Crna Gora je takođe pokazala stopostotnu usklađenost sa zajedničkom vanjskom i bezbjednosnom politikom EU, uključujući sve sankcije Moskvi.
Ruska invazija na Ukrajinu preoblikovala je politiku proširenja EU, koja je 2022. godinu dočekala s tri nove zemlje kandidatkinje: Ukrajinu i Moldaviju u junu i Bosnu i Hercegovinu u decembru.
Unija posvećuje više političke pažnje stanju u procesu pristupanja. Jednovremeno, međutim, do kraja 2022. godine različiti akteri EU su primijetili da Crna Gora više ne trči ka Uniji, nego da, u najboljem slučaju, stoji u mjestu. Što se desilo?
Prošlog ljeta Vlada u Podgorici izgubila je većinsku podršku u Skupštini. Od tada Crna Gora tone u sve dublju političku krizu.
U oktobru, Evropska komisija je ocijenila da su „politička nestabilnost, nestabilnost Vlade i tenzije“ ometale značajan napredak na planu reformi, a potom i na putu pridruživanja zemlje EU.
Najnovija i ozbiljna eskalacija političke krize dogodila se pred Božić. Skupština Crne Gore usvojila je 12. decembra 2022. kontroverzni zakon kojim se ograničavaju ovlašćenja Predśednika, uprkos činjenici da je bio direktno protiv urgentnog mišljenja Venecijanske komisije.
Ovo je jasan izazov za dugogodišnje evropske ambicije Crne Gore, uključujući poštovanje ustavnosti i principa vladavine prava.
EU i međunarodna zajednica upozoravale su Crnu Goru na usvajanje ovih amandmana i iznova naglašavale apsolutnu hitnost izbora sudija za Ustavni sud zemlje, što ona nije učinila. Shodno tome — i po prvi put u istoriji zajedničkih parlamentarnih sastanaka — nijesam imao izbora nego da otkažem zakazani 21. sastanak EU-Montenegro SAPC u Strazburu prošloga decembra.
Što je izlaz iz ćorsokaka?
Potreban je brz politički dogovor u Crnoj Gori da bi se okončao mandat aktuelne Vlade i otvorio put za nove parlamentarne izbore. Istovremeno, lideri iz cijeloga političkoga spektra moraju ubrzati reforme evropskih integracija kako bi ispunili očekivanja ogromne većine građana Crne Gore koji podržavaju budućnost svoje zemlje u EU.
Preporučeno
U Podgorici više nema vremena za gubljenje.
