Video
Ističe da odluka da se inauguracija predsjednika ipak održi u Podgorici prekida tu značajnu tradiciju i kod mnogih Crnogoraca stvara osjećaj ogorčenja jer se poništava ili marginalizuje taj simbol crnogorske slobode i državnosti.
Biserko smatra da to kod mnogih potvrđuje tezu da je predsjednik u suštini prosrpski nastrojen.
POBJEDA: Što očekujete od predstojećih parlamentarnih izbora u Crnoj Gori? Da li će do kraja biti urušen koncept građanske države i ko ga najviše urušava?
BISERKO: Trend urušavanja građanske države traje, ali je u blagom padu, tako mi se čini. Ne zato što su oni koji ga promovišu posustali, već zato što su se EU i SAD aktivirali oko „Evrope sad“ kako bi zadržali tekovine prethodne vlade. Tome u prilog govori i činjenica da je na inauguraciju predsjednika Milatovića pozvana i Vljosa Osmani što znači da je spriječena ili definitivno odbačena ideja o povlačenju priznanja Kosovu. To je sigurno još želja Beograda i SPC, ali sve je manje realno. Osim toga, šef OEBS je najavio pojačano nadgledanje raznih uticaja izvana što znači da postoje saznanja o djelovanju Beograda i Moskve.
Osim toga, poražena strana podmlađuje svoje kadrove kao čelne aktere, ali ne znam koliki će efekat to imati na ovim izborima. Važno je da se kvalifikuju kao opozicija koja će imati konstruktivnu ulogu i biti značajan korektiv nove vlasti. Time bi se uspostavio dinamičan politički život pod uslovom da nema intervencije sa strane.
Crna Gora ulazi u fazu turbulentnih odnosa. Ukoliko Pokret „Evropa sad“ pobijedi sa dvotrećinskom većinom moguće je da će postaviti pitanje samodefinisanja Crne Gore, odnosno šta je crnogorska nacija. SPC, posebno Amfilohije, je dominantno uticala na nacionalnu, vjersku i političku podjelu u Crnoj Gori. Da li će se to nastaviti, izbori u junu će dati odgovor.
POBJEDA: Inauguracija novoizabranog predsjednika Crne Gore Jakova Milatovića je 20. maja. On je najavio da taj čin neće biti na Cetinju iako se tako krši tradicija u crnogorskom višestranačju. Kakva je to poruka svim građanima?
BISERKO: Cetinje je simbolički korijen Crne Gore jer su sve pobjede i porazi počinjali na Cetinju koje je istorijska prijestonica i simbol njene vjekovne slobode i državnosti i kao takvo ima veliki emotivni značaj za građane Crne Gore. Tradicija ustoličenja predsjednika baš u Cetinju upravo referira na te vrijednosti. Odluka da se inauguracija ipak održi u Podgorici prekida tu značajnu tradiciju i kod mnogih Crnogoraca stvara osjećaj ogorčenja jer se poništava ili marginalizuje taj simbol crnogorske slobode i državnosti. To kod mnogih potvrđuje tezu da je predsjednik u suštini prosrpski nastrojen.
POBJEDA: SPC gradi vjersku gimnaziju u Podgorici čime se njen uticaj dodatno pojačava jer se poslije politike miješa i u školstvo. Vidjeli smo da dosta škola u Nikšiću nije radilo na vjerski praznik Sveti Vasilije. Koje poruke se takvim činom šalju onim građanima koji nijesu vjernici SPC i kako se njeno djelovanje može vratiti tamo gdje mu je i mjesto – u okviru vjerskih objekata?
BISERKO: Crna Gora je Ustavom definisana kao sekularna država i takvo miješanje SPC u politiku i, sada, u obrazovni sistem je nedopustivo jer doprinosi daljnoj klerikalizaciji Crne Gore. Obrazovni sistem (i kultura) je ključni instrument u izgradnji nacije. Već za vrijeme Krivokapićeve vlade je građanski koncept države značajno poremećen upravo kroz obrazovanje i kulturu. Tadašnja ministrica za nekoliko resora (kultura, obtazovanje, sport…) uspjela je da za veoma kratko vrijeme poništi ili prekine proces izgradnje građanske države i da otvori put srbizaciji. To znači da će trend miješanja SPC u obrazovanje dodatno raspolutiti crnogorsku naciju što i jeste njen cilj, odnosno Beograda.
PES i srbizacija Crne Gore
Preporučeno
“Da li će Pokret „Evropa sad“ zbilja pobijediti sa tolikom prednošću i da li će biti nastavljeno sa srbizacijom Crne Gore. Naravno, treba imati u vidu i međunarodni kontekst i uticaj koji će vršiti EU i SAD u postizbornom periodu. Dodala bih da se i situacija u Srbiji nakon stravičnih ubistava početkom maja takođe dinamizirala i da će Vučić biti sve više zaokupljen unutrašnjim problemima. Po prvi su se građani pobunili zbog nasilja u samoj Srbiji. Naravno, pitanje je da li će se ta energija pretočiti i u političku. U toku su duboke promjene u svijetu, ali i u regionu. Postoje trenuci u istoriji kada stari poredak umire, a novi tek treba da se rodi – 2022. godina je sigurno dramatično najavila rađanje novog međunarodnog poretka”, kaže Biserko.
