Video
“Obeštećenje logoraša, mislim da bi se to moglo u skoro vrijeme dogoditi, pozitivno, čekamo samo odgovor crnogorske strane”, rekao je u gostovanju na HRT-u, u kojem je ocijenio da je svih osam zahtjeva koje je Zagreb ispostavio Podgorici rješivo.
Kazao je da se pitanje granice na moru može riješiti i nakon ulaska Crne Gore u Evropsku uniju, a da je granica na kopnu Hrvatskoj “neupitna”.
Grlić Radman je kazao da se raspad bivše Jugoslavije dogodio na način da su to najviše osjetile Hrvatska i Bosna i Hercegovina: “Tu nije bilo tzv. građanskog rata, jer da ga je bilo, onda bi svaka bivša republika imala ratna djelovanja. Međutim, takvih djelovanja nije bilo u Srbiji, Crnoj Gori. Crna Gora nije osjetila rat, ali mi jesmo. Agresija je dolazila s istočne strane iz Srbije i iz Crne Gore”.
Hrvatski šef diplomatije je rekao da su pozdravili odluku crnogorske Vlade da se zaštiti spomen-ploča u Morinju, da se ona otvori i posjetiocima; kao i da je dobra vijest što je donijeta odluka da se promijeni ime bazena u Kotoru, koji je posljednjih pet godina nosio ime nekadašnjeg vaterpoliste Zorana Gopčevića.
Grlić Radman je rekao da je Gopčević bio svjetski priznati vaterpolista, ali da je “bio u to vrijeme zloglasni čuvar još zloglasnijeg logora Morinj”.
“To su dva od osam pitanja koja je i predsjednik Vlade Andrej Plenković u Tivtu 5. juna kazao domaćinima da bi to trebalo riješiti. Sva su ta pitanja rješiva, ona su i dio pregovaračkog procesa, jer su vrjednosna pitanja. Ona nisu bilateralna pitanja one naravi kako mi mislimo. Bilateralno pitanje je granica na moru. Okej, to možemo riješiti mi i nakon ulaska Crne Gore u Evropsku uniju. Ali, Crna Gora riješiti granicu na kopnu, koja je apsolutno Hrvatskoj neupitna, jer je ona rezultat Badinterove komisije, koja je rekla da se republičke, administrativne granice pretvaraju u državne granice. Mi sad imamo privremeni režim, donijeli smo protokol o privremenom režimu. Tamo su Hrvati, inače, vlasnici te zemlje i tamo su se dvije geodetske komisije 2015. gotovo usaglasile, možda postoji neka minimalna odstupanja, 150 do 200 metara, ali sve drugo je apsolutno precizno”, rekao je hrvatski ministar.
Podsjetio je da Hrvatska zahtijeva i obešteštećenje privatne svojine koja je, kako je kazao, oduzeta hrvatskim porodicama u Boki kotorskoj. “Ako je nekim drugim manjinama vraćeno, onda očekujemo da se to vrati i Hrvatima u Boki kotorskoj. Drugačije, mi ćemo smatrati da je to diskriminacija Hrvata u Crnoj Gori.”
Kazao je da, uz pitanje 14 nestalih osoba, Hrvatska želi vidjeti i procesuiranje ratnih zločina po komandnoj odgovornosti.
Ponovio je stav da je školski brod “Jadran” hrvatski brod.
Preporučeno
“Kad sam govorio o tom brodu, htio sam ilustrovati da je on zapravo samo vrh ledenog brijega. U godinu dana je negdje 230 plovila završilo u Boki kotorskoj, u vrijednosti od 2,7 milijardi dolara. To je u principu regulisano ugovorom o sukcesiji, a tu je i vojna sukcesija, iz 2001. godine, a ugovor je stupio na snagu 2004. Ako je ratni brod, imate različitih tumačenja. Ali, tamo se tačno kaže – brodovi koji su služili u civilne svrhe su predmet bilateralne rasprave. Školskom brodu ‘Jadran’ je Split luka baziranja. On je 18.10.1990. slučajno išao na remont, možda i nije trebalo te godine da ide, ali je išao ‘90. na remont i, kako je otišao, tako se više nije vratio. Zamislite da nije išao na remont i da je ostao u Splitu, niko ne bi pitao zašto taj brod nije došao u Crnu Goru. Imamo dokumentaciju koja dokazuje da je on apsolutno hrvatski brod. On ima živućeg kapetana, to je kapetan Bernadić, koji je vrlo emotivan kad spominjemo ‘Jadran’ i bio bi srećan da se to pitanje što prije riješi”, rekao je Grlić Radman.
