Video
“Nezavisnost i nepristrasnost u radu ASK je ključni i suštinski preduslov za rezultate u borbi protiv korupcije. Međutim, pred nama je dug put ka uspostavljanju institucije čiji bi rad doprinio povećanju povjerenja i stvaranju integriteta za kontrolu moćnika, kakav postoji u razvijenim demokratijama. Zato je ovo pitanje zahtijevalo kvalitetniji tretman u nacrtu zakona i konkretne predloge za suzbijanje političkog uticaja na rad ASK.
Podsjećamo da se u završnim mjerilima za pregovaračko poglavlje 23 zahtijeva da ASK bude politički nezavisna, djelujući efikasno, nepristrasno i proaktivno u slučajevima koji su u njenoj nadležnosti. Takođe, da imenovanje i zapošljavanje rukovodstva i zaposlenih u ASK bude zasnovano na meritokratskom principu.
Stoga, smatramo da je ključno poboljšati kriterijume za izbor članova Savjeta ASK i proširiti ovlašćenja i obaveze Savjeta u pogledu kontrole nad radom ASK, uključujući i izvještavanje prema Skupštini”, navodi Gvozdenović.
Savjet ASK bi, kako poručuje, trebalo da bude nezavisno, stručno i nadzorno tijelo, a ne formalni organ bez suštinske moći.
“Članovi Savjeta se i dalje biraju kroz političke dogovore, i to tijelo se i dalje tretira kao politički instrument na usluzi trenutnoj vlasti. Dokaz za to je i činjenica da su glasne i opravdane kritike prema načinu izbora i sastavu Savjeta i direktora ASK utihnule kada su izvršene zamjene lica koja pokrivaju ove funkcije, a najave temeljite reforme antikorupcijskih mehanizama u cilju povećanja nezavisnosti, profesionalnosti i odgovornosti ASK su se svele na minorne jezičke promjene zakona, na što nam je u procesu usvajanja tzv. IBAR zakona ukazala i Venecijanska komisija.
Kriterijumi za izbor članova Savjeta omogućavaju da u njega uđu osobe sa političkim vezama, a ne nužno stručnjaci u borbi protiv korupcije. Zato smatramo je zakonom potrebno ojačati kriterijume stručnosti i garancije partijske i političke nepristrasnosti, te omogućiti transparentnu proceduru za provjeru sukoba interesa.
Dalje, nama je potreban Savjet koji će ne samo da bira direktora, već i koji će da obavlja dubinski nadzor nad njegovim radom, prati implementaciju politika, predlaže promjene i zahtijeva odgovornost. Osim što bira i razrješava direktora, Savjet ASK ima malo realnih ovlašćenja koja se uglavnom svode na formalno usvajanje dokumenata na predlog direktora”, poručuje Gvozdenović.
Zato je, kaže, važno proširiti ovlašćenja kako bi se omogućilo da Savjet efikasno sprovodi nezavisne revizije i preispituje pojedinačne odluke Agencije.
“Agencija za sprečavanje korupcije ne može efikasno djelovati dokle god se njeni lideri biraju na temelju političkih preferencija, a ne svojih kompetencija.
U tom kontekstu, Savjet nije samo neefikasan, već je direktno odgovoran za selekciju direktora koji ne mogu ili ne žele da sprovedu suštinske promjene i unaprijede rad Agencije.
Takav sistem ne omogućava istinsku kontrolu, već perpetuira političku kontrolu nad Agencijom, stvarajući začarani krug u kojem politička korupcija opstaje.
Crnoj Gori su potrebni jaki, kako normativni tako i institucionalni preduslovi za borbu protiv korupcije, i uspjehe nećemo ostvariti održavanjem postojećeg sistema koji je bez snage i volje da se bori protiv političke korupcije.
Preporučeno
Crna Gora mora uspostaviti zaista nezavisne i efikasne institucije koje će se boriti protiv korupcije. U suprotnom, institucije će ostati podložne političkim uticajima, a borba protiv korupcije će i dalje biti važna samo u predizbornim parolama i obećanjima partija koje žele doći na vlast”, zaključuje Gvozdenović.
