Važno je da se opozicija aktivno i bez odgađanja uključi u rad Odbora za sveobuhvatnu reformu izbornog i drugog zakonodavstva. Mi ćemo do posljednjeg trenutka biti strpljivi, ali i paralelno raditi na tekstovima reformskih zakona, kako ne bismo upali u zamku moguće namjere ili nesnalaženja pojedinih opozicionih partija da stalnim prolongiranjem početka rada Odbora zakasnimo za reformu kazao je, u intervjuu Pobjedi, Branimir Gvozdenović, potpredsjednik Skupštine i predsjednik Odbora za sveobuhvatnu reformu izbornog i drugog zakonodavstva.

On je opoziciji poručio i da se učešće u izvršnoj vlasti “mora dobiti na izborima i nikako drugačije”.

POBJEDA: Kako komentarišete to što su opozicioni članovi napustili treću sjednicu Odbora i da li je, u takvoj situaciji, realno da se izborna reforma završi do 15. novembra, do kadaje produžen rok novom Odlukom?

GVOZDENOVIĆ: Bez obzira na to što su predstavnici opozicije, iz njima znanih razloga, napustili sjednicu, moram napomenuti da smatram da to nije bilo korektno, jer smo za zakazivanje ove sjednice uvažili sve zahtjeve opozicije da prođe propisani rok od sedam dana od zakazivanja sjednice (iako smo imali mogućnost za kraći rok), pa da sačekamo da prođe sastanak opozicije i slično. Mislim da je potrebno da se držimo suštine rada Odbora a ne forme, koja je potencirana. Što se tiče pomenutih rokova, samo se svakodnevnim radom mogu postići željeni rezultati. Nerijetko se zanemaruje činjenica da je Odbor privremeno radno tijelo koje bi trebalo da predloži reformske aktivnosti ili radne verzije materijala. Ukoliko se radi o izmjenama zakona, mora se poštovati definisana zakonska inicijativa, koja podrazumijeva da, osim Vlade, predlagač zakona može biti i poslanik, a ja se nadam da ćemo svi kao članovi Odbora biti predlagači. Svaki, pa i zakon koji predlaže poslanik, mora dodatno proći proceduru definisanu Poslovnikom Skupštine dobiti podršku stalnih radnih tijela, tj. odbora. Važno je imati na umu da se prijedlozi zakona čiji predlagač nije Vlada, shodno Poslovniku, upućuju Vladi na davanje mišljenja. Imajući u vidu sve neophodne preduslove da bi jedno zakonsko rješenje bilo usvojeno ili izmijenjeno, trebalo bi sve prijedloge akata imati finalizovane u najkraćem roku, kako bismo reformu izbornog i drugog zakonodavstva završili po planu. Moj poziv svim opozicionim partijama da se konstruktivno uključe u rad Odbora je otvoren. S tim u vezi, za ponedjeljak, 23. septembra, zakazao sam sjednicu Odbora u 15 h. Kao i za sve aktivnosti do sada u vezi sa radom Odbora, i nastavak rada, odnosno nastavak plenumskog zasijedanja Odbora, dogovoriću na konsultacijama sa članovima tog tijela. Ne mislim da treba veliku važnost i publicitet davati zakazivanju sjednice, u međuvremenu su članovi Odbora, pridruženi i stalni, vrijedno radili određeni dio posla, i neki su već ponudili konkretna rješenja, a dobili smo i određene predloge novih članova. Tačno je da smo, do sada, radili u sastavu pozicija, akademska zajednica i NVO sektor sa ciljem da ispoštujemo zadatke iz Odluke, sa osnovnim prioritetom preporuka međunarodne zajednice. Urađen je veliki posao, ali smo takođe svjesni da nam za usvajanje na primjer Zakona o izboru odbornika i poslanika treba dvotrećinska većina i da rješenja u tom zakonu moraju bti proizvod zajedničkog rada pozicije i opozicije, pa je i iz tog razloga važno da se opozicija aktivno i bez odgađanja uključi u rad.

POBJEDA: Demokrate su predložile odluku o formiranju sedam pododbora koji bi se bavili različitim pitanjima iz domena izbornog i drugog zakonodavstva. Pošto pododbori već postoje, odnosno radne grupe, i završile su veliki dio posla, šta mislite o prijedlogu Demokrata?

GVOZDENOVIĆ : Kao što ste rekli, imamo već definisane radne grupe. S tim u vezi, očekujem na ovim konsultacijama i na Odboru da usaglasimo gdje novi članovi žele da daju svoj doprinos, u svim ili u pojedinačnim radnim grupama. Rekao bih da se, kao i do sada kad je postupanje opozicije u vezi sa formiranjem Odbora u pitanju, često radi o formi, a suština se zanemaruje. Postoje mišljenja da neke od opozicionih partija ne žele suštinu, već da im je isključiva namjera da odugovlače proces kako se ne bi sprovele reforme. Ja kao predsjednik ovog odbora, ne želim da vjerujem da je to tako. Niko, osim nas, ne kaže hajde da krenemo konačno da radimo, da se fokusiramo na suštinu i dođemo do nekog prijedloga. Ne, mi i dalje pričamo da li Odbor treba proširiti, da li treba formirati neke pododbore (sad neko predlaže pododbore, nadam se ne samo da bi se to razlikovalo terminološki od naših radnih grupa). Ipak, mogu reći da ima pomaka.

Mi ćemo do posljednjeg trenutka biti strpljivi, ali i paralelno raditi na tekstovima reformskih zakona, kako ne bismo upali u zamku moguće namjere ili nesnalaženja pojedinih opozicionih partija da stalnim prolongiranjem početka rada Odbora zakasnimo za reformu. Mi ćemo, nadam se sa njima, predložiti Skupštini konkretna rješenja. Brzo će se pokazati, a možda se i već sad vidi ko je za reforme, a ko za opstrukciju. Da zaključim – DPS će, zajedno sa drugim partijama ili samostalno, predložiti reformska rješenja. Mnogo je važno što je dosadašnji rad proizvod rada akademske zajednice, NVO sektora i pozicije uz korišćenje usluga međunarodnih eksperata.

Prirodno je da postoje različita mišljenja o pojedinim pitanjima, ali je važno da se vodi dijalog i da se dođe do mogućih zajedničkih rješenja. DPS svakako ima takav interes, neka opozicija pokaže isto. Ovih dana čujemo u medijima da Demokrate u startu odbijaju mogućnost podrške bilo kakvom prijedlogu DPS-a. To je neozbiljno i nezrelo razmišljanje kao da ulazite u utakmicu sa stavom da bez obzira na rezultat, vi ga nećete priznati. Kao što sam već rekao, dosadašnji rad nije proizvod samo DPS-a nego mnogo šire.

POBJEDA: Zašto je DPS-u bio neprihvatljiv prijedlog Raška Konjevića da se odgodi treća sjednica dok Administrativni odbor ne odluči o zahtjevu Posebnog kluba poslanika da Aleksandar Damjanović bude član Odbora?

GVOZDENOVIĆ: U odgovoru na prethodno pitanje, kao i na sjednici Odbora, jasno sam ukazao na moguću namjeru pojedinih partija da kontinuirano prolongiraju početak rada Odbora, nekim proceduralnim pitanjima. Sve te aktivnosti se mogu sprovoditi paralelno sa radom Odbora i nema nikakvog razloga za odgađanje sjednice.

POBJEDA: Iz DPS-a ranije je najavljena mogućnost predlaganjajoš jedne izmjene Odluke zbog uključivanja u Odbor predstavnika Posebnog kluba poslanika Aleksandra Damjanovića. Hoće li biti takvog prijedloga i kada, a ako neće, iz kojih razloga?

GVOZDENOVIĆ: To je jedna od mogućih opcija na koju smo spremni, jer nam je jako važno da što prije zajedno počnemo da radimo na suštini. Ipak, i ovo je više pitanje opozicije, nego nas.

POBJEDA: Demokrate kažu da insistiraju na vladi građanskog povjerenja, shodno Sporazumu o budućnosti. Kako to komentarišete?

GVOZDENOVIĆ: Od samog početka oni insistiraju na “osnivanju nezavisnog tijela/odbora za nadzor nad dosljednom primjenom usvojenih zakona i podzakonskih akata, i nad ostvarivanjem sloboda i prava učesnika na izborima. Ako su do sad uporno insistirali na svakoj riječi i svakom zarezu iz tog plana, za očekivati je da budu dosljedni i po ovom pitanju, ali vidjećemo.

POBJEDA: Kakav je Vaš stav o zahtjevu dijela opozicije da se otvori dijalog o tehničkoj vladi do 15. oktobra?

GVOZDENOVIĆ: I moj lični, i stav DPS-a je da sada samo treba da radimo na izbornim zakonima, jer se učešće u izvršnoj vlasti mora dobiti na izborima, i nikako drugačije.

POBJEDA: Iz DF-a za sada nema najave da će članovi tog saveza učestvovati u radu Odbora. Kako, kao predsjednik tog tijela, vidite rad Odbora bez učešća najvećeg opozicionog saveza?

GVOZDENOVIĆ: Podsjetiću da formiranjem ovog odbora ne počinje izborna reforma, ona je samo nastavljena. Takođe, ne zaboravimo da su krajem 2017. godine u mnogo komplikovanijim političkim uslovima nego sad od Radne grupe koju je iz sopstvenih redova formirao DPS zajedno sa koalicionim partnerima, predložena određena reformska rješenja koje je Skupština usvojila, u vidu tri od četiri ključna zakona koji regulišu ovu oblast. Što se tiče četvrtog zakona, Zakona o izboru odbornika i poslanika, DPS je i u tom dijelu ponudila rješenja koja su bila na liniji ODIHR-ovih preporuka iz 2016. godine, ali nažalost nije postojala spremnost opozicije da podrži ta rješenja, imajući u vidu kvalifikovanu većinu neophodnu za to. Radi se o prijedlozima koji su podrazumijevali povećanje transparentnosti rada DIK-a, značajniju zastupljenost pripadnica ženskog pola na izbornim listama (predložili smo da na listi među svaka tri kandidata mora biti najmanje po jedan pripadnik manje zastupljenog pola), mogućnosti da jedan birač svojim potpisom može dati podršku jednoj ili više izbornih lista, u cilju jačanja političkog pluralizma. Takođe, naš tadašnji prijedlog je precizno definisao početak i kraj kampanje, zatim predložili smo duži vremenski rok za odlučivanje po prigovoru kroz obavezu donošenja Etičkog kodeksa organa za sprovođenje izbora od DIK-a i kroz potpisivanje izjave o prihvatanju kodeksa osigurali nepristrasnost, profesionalnost i neutralnost članova organa za sprovođenje izbora.

Radi se o veoma afirmativnim prijedlozima i ne mogu da razumijem razloge njihovog neprihvatanja od opozicionih partija. Ja se i dalje nadam da će sada svi koji na to imaju pravo učestvovati u radu Odbora. Ukoliko neko, iz bilo kog razloga odbije rad u Odboru, pronaći ćemo druge forme za usvajanje ili razmatranje svih ili dijela reformskih rješenja, kako ne bismo svi bili žrtve nečijeg inata ili namjere za opstrukcijom reformskih aktivnosti kad je izborno i drugo zakonodavstvo u pitanju.

Nastavljamo gdje smo stali, nema vraćanja

POBJEDA: Šta očekujete da će biti, nakon ulaska Demokrata u Odbor, sa već urađenim prijedlozima zakona? Očekujete li da se sada, u “dopunjenom” sastavu, posao vrati na početak?

GVOZDENOVIĆ: Ako krenemo sa analizom početaka izbornih reformi, moramo se vratiti desetak godina unazad. Ne počinju izborne reforme ovim sazivom Skupštine i ovim Odborom. Mi smo godinama unazad u kontinuiranom procesu prilagođavanja najboljoj praksi u izbornim procesima, a sad samo nastavljamo, na bazi preporuka OEBS/ODIHR-a i Evropske komisije. Odbor nastavlja ranije počete aktivnosti i ni o kakvom povratku unazad nema govora, iz dva razloga: prvo, nemamo vremena za povratak unazad, a drugo, moramo uvažavati ozbiljan rad mojih kolega poslanika, pridruženih članova iz reda akademske zajednice i civilnog sektora i Sekretarijata Odbora, kao i aktivnosti međunarodne zajednice, koji ne treba da bude anuliran bilo čijim novim članstvom u Odboru, iako smo zadovoljni što ćemo dobiti nove članove i kapacitete, ukoliko želimo da dođemo do dvotrećinske većine, moramo svi praviti kompromise.

Što se tiče Odbora, mi jedva čekamo da počne rad u radnim grupama i sa novim članovima. Do sada je puno odrađeno, a bilo bi bolje da je bila i opozicija.

Do sada je u Odboru urađeno jako puno. Oformljen je Sekretarijat od službenika Skupštine u kojem je 14 mladih profesionalaca koji svoj posao obavljaju veoma dobro, sa akcentom na stalnoj pomoći na unapređenju izbornih zakona u skladu sa preporukama OEBS-a. Napominjem da se u 56 od 57 zemalja članica sa tri kontinenta prate izbori i daju preporuke za unapređenje izbornog zakonodavstva. Razvijena je metodologija rada, odrađeno je 11 istraživanja na temu izbornog zakonodavstva za godinu (što je više od onoga što je urađeno u posljednjih deset godina u Skupštini), razvija se informacioni sistem i web platforma. Angažovali smo putem javnog konkursa i pridružene članove iz akademske zajednice i NVO sektora. Imali smo zavidnu komunikaciju i saradnju sa državnim institucijama koje su nam prilagale mišljenja i sugestije za unapređenje. Organizovali smo tri okrugla stola sa prezentacijama i imali studijske posjete Estoniji i Hrvatskoj. Kao rezultat tako intenzivnog rada, na kraju smo uspjeli da napravimo radne verzije nacrta zakona.

Sve ovo potvrđuje naše konstantne izjave za medije da se u radnim grupama radi u kontinuitetu i pored toga što, nažalost, opozicione partije nijesu našle za shodno da nam se pridruže i budu dio cijelog procesa u prethodnom periodu. Sada se otvara prostor za pitanje šta bi se desilo da mi nijesmo radili, da nijesmo sve ovo na vrijeme počeli da pripremamo? Da li bi stigli da u dogovorenom roku sve završimo? Naravno da ne bismo.

Ono što se može izvući kao zaključak jeste da na kraju imamo kvalitetnu platformu za dalji zajednički rad i unapređenje. Ne fali ni spremnosti za rad, a vjerujem da uz pomoć Sekretarijata i pridruženih članova Odbora, imamo znanje da posao dovedemo do kraja.