Vlada Crne Gore, kojoj je još u avgustu prošle godine prestao mandat izglasavanjem nepovjerenja, predložila je raspuštenoj Skupštini da proširi dnevni red sa izmjenama zakonskih rješenja koja su utvrđena daleko od očiju javnosti, a odnose se na oduzimanje imovine stečene kriminalnom djelatnošću.

Vlada je u ponedjeljak na telefonskoj sjednici, bez javne rasprave, utvrdila Prijedlog zakona o dopunama Zakona o parničnom postupku čije se izmjene odnose na postupak u parnicama po tužbama za trajno oduzimanje imovinske koristi stečene kriminalnom djelatnošću, a juče je u Skupštinu stigao i prijedlog izmjena Zakona o dopuni Zakona o sudovima kojim Vlada predlaže da o oduzimanju višemilionske imovine kriminalaca, tajkuna i političara odlučuje isključivo Osnovni sud u Podgorici, odnosno da se u njemu formira posebno specijalno odjeljenje za tu namjenu.

– Fingiranje borbe protiv korupcije i organizovanog kriminala novi je oblik zloupotrebe državnih resursa u političke svrhe. Ovog puta sa mnogo težim i nepopravljivim posljedicama. Zakonima koji se donose daleko od očiju javnosti mogu se radovati samo oni čiji su biznisi i veze sa vlašću upravo tamo – daleko od očiju javnosti – ocijenjeno je iz MANS-a.

Gaženje javnog interesa
Iz te organizacije ponovo su juče pozvali poslanike crnogorskog parlamenta da ne učestvuju u, kako kažu, još jednom gaženju javnog interesa i nesporne potrebe građana da nakon 30 godina nepravde dobiju zakon koji neće raditi u korist kriminalaca i korumpiranih državnih funkcionera.

– Javnost je iz medija saznala da Vlada Crne Gore po hitnom postupku predlaže izmjene zakona koji se odnose na oduzimanje imovine stečene kriminalom, Sudski savjet i sudije, kao i na Zakon o parničnom postupku. Ni jedan od tih zakona nije bio na javnoj raspravi, dok su izmjene Zakona o parničnom postupku usvojene na telefonskoj sjednici Vlade – ističu u MANS-u.

Oni podsjećaju da je Skupština već jednom odbila da razmatra predložene izmjene zakona o oduzimanju imovine, nakon kritika eksperata Evropske komisije i civilnog društva zbog selektivnosti i neusklađenosti sa standardima, kao i nedostatka javne rasprave.

Tekst tog prijedloga zakona je objavljen tek nakon što je upućen Skupštini na razmatranje, nakon višemjesečnog skrivanja od laičke i profesionalne javnosti iako su početkom avgusta prošle godine ministar Kovač i ministar unutrašnjih poslova Filip Adžić slavodobitno obznanili da je zakon spreman i da počinje borba protiv mafije.

Malo duže od mjesec nakon što je Skupština krajem februara vratila zakon na doradu ponovo je bez bilo kakvog učešća javnosti Vlada predložila zakone i to, kako naglašavaju u MANS-u, u toku predizborne kampanje. U međuvremenu formirana radna grupa, čiji je zadatak bio da unaprijedi tekst zakona, kako je Pobjeda ranije objavila, nije imala nijednu sjednicu.

Ostale rupe
– Sudeći po prethodnom tekstu zakona i dosadašnjoj praksi ove vlade, veoma smo

zabrinuti da će i kvalitet ovoga zakona biti upitan. Rupe koje su postojale u prethodnom prijedlogu zakona su bile takve da bi kriminalcima omogućile da zadrže imovinu i naplate odštetu od države, baš kao što je to urađeno u slučaju Šarića i Kalića – navode iz MANS-a.

Zahvaljujući Odboru za politički sistem, pravosuđe i upravu, navode iz ove NVO, organizovana je neka vrsta javne rasprave kroz koju su upravo otkrivene tako velike rupe u zakonu, da radna grupa tog odbora nije mogla da ih popravi amandmanima.

– Sada Vlada ponovo krije izmjene i predlaže ih Skupštini po hitnom postupku, bez bilo kakvih konsultacija. Insistiranje na ovakvoj praksi, uprkos upozorenjima domaće i međunarodne javnosti, otvara veliki prostor za zaključak da pojedinci iz Vlade svjesno i namjerno predlažu izmjene zakona koje pogoduju kriminalcima, jer u tome imaju neki lični interes – navode iz MANS-a.

Oni podsjećaju poslanike da bi usvajanjem selektivnih zakona pokazali da pravda nije dostižna već je predmet trulih političkih kompromisa.

– Usvajanje ovako važnih zakonskih rješenja zahtijeva političku stabilnost i široki konsenzus svih zainteresovanih strana, lišen političkih kalkulacija i uz ulaganje dodatnih napora da kompletan proces bude što je moguće više transparentan – navode iz MANS-a.

Problem sa takozvanim ,,antimafija“ zakonom je u tome što nakon što je Skupština Crne Gore 28. februara drugi put odbila da glasa o kontroverznom zakonskom rješenju, a koji je ministar pravde Marko Kovač mjesecima skrivao od javnosti, kao što je pokušao da sakrije i oštre kritike Evropske komisije, u međuvremenu formirana radna grupa čiji je zadatak bio da unaprijedi tekst zakona, prema saznanjima Pobjede, nije imala nijednu sjednicu.

Prioriteti, ali čiji
Juče su reagovali i iz Akcije za ljudska prava (HRA) konstatujući da Skupština Crne Gore, nakon donošenja ukaza predsjednika države o raspuštanju, nema punu nadležnost i do izbora novog saziva može obavljati samo tekuće i neodložne poslove.

– Ono što se zasigurno ne može smatrati prioritetom jesu izmjene Zakona o parničnom postupku koje se odnose na postupak po tužbama za trajno oduzimanje imovinske koristi stečene kriminalnom djelatnošću, usvojene na telefonskoj sjednici Vlade, kao i izmjene Zakona o oduzimanju imovinske koristi, ponovno sprovedene bez adekvatne javne rasprave, uprkos kritikama Evropske komisije – poručili su iz HRA.

Portparolka Evropske komisije Ana Pisonero za Pobjedu je još uoči prve sjednice parlamenta na kojoj je ovaj zakon bio na dnevnom redu, 10. februara, kazala da je EK zabrinuta zbog potencijalnog usvajanja izmjena Zakona o oduzimanju imovine stečene kriminalnom djelatnošću jer su ignorisane njene preporuke.

Pisonero je tada u izjavi za Pobjedu podsjetila da je u skladu sa crnogorskom dobrom praksom konsultovanja o važnim nacrtima zakona, Evropska komisija 9. decembra prošle godine dala najnovije smjernice o nacrtu zakona o dopunama i izmjenama Zakona o oduzimanju imovinske koristi stečene kriminalnim radnjama.

Ona je time još jednom potvrdila da su Ministarstvo pravde, ali i ministar Kovač, svjesno obmanuli javnost, jer su tada tvrdili da „pismo koje se pojavilo u medijima u vezi prijedloga zakona ne predstavlja mišljenje EK“.

Kovač je, osim ove obmane, a nakon višemjesečnog skrivanja teksta nacrta od crnogorske laičke i stručne javnosti, tvrdio i da je taj prijedlog zakona u potpunosti komplementaran sa tekovinama Evropske unije.