Video
„U novim planskim dokumentima fokus će biti na prostornim potencijalima kao faktor konkurentnosti Crne Gore, na poštovanju principa Nove urbane agende, na poštovanju ciljeva održivog razvoja, što sve nameće potrebu za redefinisanjem dosadašnjih modela u prostornom planiranju, i podstiče nove modele integralnog upravljanja prostorom u skladu sa državnim interesima i interesom naših građana i njihovog životnog ambijenta.
Zato će se u postupku izrade Plana generalne regulacije sagledati i analizirati i planska rješenja Detaljnog urbanističkog plana „Budva – Centar“, kao i Detaljnog urbanističkog plana „Bečići““, naglasio je predsjednik Marković.
Osvrnuvši se na kvalifikacije o navodnoj neustavnosti ovih planskih dokumenata, te o ogranizovanom kriminalu u oblasti prostornog planiranja, Premijer je podsjetio da je Ustavni sud, u čijoj je to isključivoj nadležnosti, u oba slučaja donio rješenje o neprihvatanju inicijative za pokretanje postupka za ocjenu ustavnosti, kao i da je svaki građanin dužan da saznanja o postojanju organizovanog kriminala prijavi nadležnim organima.
Povodom nezadovoljstva pravcima razvoja koji je odabrala Opština Budva, iskazanim kroz sprovođenje važećih planskih dokumenata, izrađenih pod rukovodstvom uglednog profesora Miodraga Ralevića sa Arhitektonskog fakulteta Univerziteta u Beogradu, u periodu od 2009. do 2011. godine, predsjednik je upozorio da još veću prijetnju predstavlja ono što se nalazi u usvojenoj planskoj dokumentaciji, a što još uvijek nije izgrađeno, o čemu posebno treba povesti računa.
„Naime, važećim planovima, donijetim na lokalnom nivou uz nesebičnu ekspertsku pomoć iz regiona, predviđeno je širenje grada u gabaritima još tri današnje Budve. I nijesu problematična samo ova dva planska dokumenta, već je to bila vizija i namjera planera za cijelu našu obalu. Nažalost, vizija onih koji nijesu dovoljno ni poznavali naše prilike, i naš geografski i urbanistički ambijent.
Istine radi, nema planskog dokumenta koji, protokom vremena, nije podložan preispitivanju – u cjelosti ili u pojedinostima. Ali, u ovom slučaju, stav stručne i laičke javnosti je nepodijeljen – u pitanju su najblaže rečeno neadekvatna planska rješenja, čija je primjena dovela do problema u prostoru i narušavanja ambijentalnog sklada. Pa ih je stoga neophodno korigovati, smanjiti im volumen, i unaprijediti mrežu funkcija i društvene infrastrukture“, istakao je Premijer.
On je objasnio da je Vlada od početka mandata, uvidjevši ozbiljnost ovog problema, ne samo u Budvi, već i u ostalim primorskim opštinama, svu energiju i pažnju u oblasti planiranja prostora posvetila završetku izrade Prostornog plana posebne namjene za obalno područje, koji je i usvojen u julu 2018. godine. Tim planom su, sa državnog nivoa, propisana stroga pravila za sve primorske opštine, koja nalažu zabranu nove stanogradnje u pojasu od 1000 metara od mora, zabranu bilo kakve gradnje van postojećih naselja u pojasu od 100 metara od mora, kao i niz regulacionih pravila i obrazaca za kreiranje daljeg prostornog razvoja. Većina ostalih primorskih opština iskoristila je zakonsku mogućnost, ali i obavezu, i do kraja 2018. godine ubrzano donijela ili izmijenila svoja ključna lokalna planska dokumenta u skladu sa novim pravilima, ali ne i Opština Budva.
„Svjesni činjenice da građani jedne lokalne samouprave, u konkretnom slučaju Budve, ne smiju ostati taoci bilo čijeg oklijevanja da se suoči sa evidentnim problemom, ni ovdje kao država nijesmo ostali bez adekvatne reakcije. Naime, cjelovitom reformom sistema planiranja prostora, nadležnosti izrade planske dokumentacije u potpunosti su prenijete na Ministarstvo, odnosno Vladu, a nadležnosti usvajanja na nivo Parlamenta“, rekao je predsjednik Vlade. .
Ako u proceduri izrade Plana generalne regulacije Crne Gore dođe do očekivane procjene o neophodnosti zaštite prostora obuhvaćenog važećim, neadekvatnim planovima, on je napomenuo da Zakon nudi takvu mogućnost – od zabrane građenje na prostoru, odnosno dijelu prostora, koji obuhvataju ovi planovi, do toga da se planovi u cjelosti stave van snage, čime bi se u potpunosti zaustavila bilo kakva gradnja, kao što je to učinjeno i u slučaju proglašavanja moratorijuma na izgradnju u području pod zaštitom UNESCO na teritoriji cijelog grada Kotora.
Preporučeno
„Međutim, kao i u svim slučajevima kada se na bilo koji način odlučuje o nečijim stečenim pravima ili obavezama, tako i u ovom slučaju treba odgovorno i pažljivo sagledati sve aspekte donošenja takve odluke. Zato će Vlada, uvažavajući zakonska ovlašćenja, ali i uz pribavljanje mišljenja lokalne samouprave i stručnog planerskog tima, osvijetliti sve izazove ovog pitanja i donijeti odluku za dobro ove i budućih generacija Budve“, zaključio je predsjednik Marković.
