Predsjednik države Jakov Milatović ocijenio je juče za “Vijesti” da to što je nedavno kritikovao rekonstrukciju kabineta Milojka Spajića, u koji su ušli Bošnjačka stranka (BS) i nekadašnji Demokratski front (DF), nije neprincipijelno u odnosu na njegov prošlogodišnji stav da ti politički akteri treba da budu dio Vlade, zato što se, kaže, nije zalagao da ona bude “najbrojnija u Evropi”.

Milatović je prošlog utorka, na dan rekonstrukcije izvršne vlasti, saopštio da je Crna Gora “žrtva najprimitivnije političke trgovine i neodgovornosti koju premijer u kontinuitetu demonstrira prema vođenju države”.

On je na društvenoj mreži X napisao da “netransparentnost, neprincipijelnost, partitokratija, urušavanje institucija i trgovina državnim interesima svoj vrhunac dostižu izglasavanjem najglomaznije vlade u istoriji Crne Gore”, čiji je cilj, kako je naveo, “zaštita pojedinačnih interesa, a ne boljitak našeg društva i evropski put države”.

Milatović je prošle godine, u periodu formiranja Vlade, kritikovao tadašnjeg partijskog druga iz Pokreta Evropa sad (PES) Spajića zbog prvobitne odluke da u izvršnoj vlasti ne bude bivši DF, čiji su glavni konstituenti bili Nova srpska demokratija (NSD) i Demokratska narodna partija (DNP), a potom je, nakon što je dogovoreno učešće toga saveza u vlasti (ali ne i u Vladi), govorio da “nije dobro” što u njoj neće biti i BS.

“Vijesti” su u utorak te Milatovićeve izjave istakle kao jedan od primjera na kojima je, prilikom rekonstrukcije, po ko zna koji put razobličen mit o principijelnosti crnogorskih stranaka i političara.

Na pitanje da li je prošle sedmice bio neprincipijelan imajući u vidu šta je govorio 2023. godine, odnosno šta se u međuvremenu promijenilo pa sad ima drugačiji stav, predsjednik države rekao je “Vijestima” da je tačno da je prilikom formiranja Vlade zagovarao “inkluzivan pristup”, i da je takav stav bio “determinisan potrebom da se novoformirana većina efikasno odnese prema ključnim izazovima koji su se tada nalazili pred Crnom Gorom, a ticali su se imenovanja u pravosuđu…”.

“… Za koje je bila neophodna makar tropetinska većina u parlamentu. Vrijeme je pokazalo da sam bio u pravu i da je ta faza institucionalne konsolidacije uspješno okončana, čime je otključan naš EU (Evropska unija) put”, naveo je.

Milatović poručuje da se danas, godinu kasnije, njegova opaska koja je izrečena prilikom rekonstrukcije ne može okarakterisati kao neprincipijelnost u odnosu na ranije stavove.

“Ovo iz razloga što se prilikom njenog formiranja nisam zalagao da bude najbrojnija vlada u Evropi, s preko 30 članova i sedam potpredsjednika, s raspodjelom resora mimo svakog demokratskog i racionalnog principa, a na štetu građana Crne Gore”, kazao je.

Vlada je rekonstrukcijom dobila nekoliko resora – što potpuno novih, što onih nastalih podjelom do tada postojećih, četiri nova potpredsjednika i ministra bez portfelja. U zbiru je čine – premijer, 25 ministara i sedam potpredsjednika (od kojih su dvojica istovremeno i ministri), te ministar bez portfelja. Ukupno – 32 člana. Do prošle sedmice je imala 23.

Bivši DF, koji je do rekonstrukcije podržavao Spajićev kabinet iz parlamenta, i BS dobili su po pet mjesta u Vladi, s tim što lider BS-a Ervin Ibrahimović pokriva dvije funkcije – ministra vanjskih poslova i potpredsjednika za međunarodne odnose.

Milatović ocjenjuje da se rekonstrukcijom “mimo meritokratskih standarda, a u cilju partijske trgovine”, devalvirao učinak ministara koji su dobro radili svoj posao.

“Doduše, iznenađen sam i njihovim zidom ćutanja u neuporedivo manjim i u sistemskom smislu manje važnim resorima (ili čak i mjestima bez portfelja)”, rekao je.

Rekonstrukcijom je najviše “zakinut” ministar i funkcioner PES-a Saša Mujović, čije je Ministarstvo energetike i rudarstva podijeljeno – Mujović je na čelu resora energetike, a kadar BS-a Admir Šahmanović rudarstva, nafte i gasa. Pod Mujovićevim ministarstvom ostala su samo dva direktorata – za energetski razvoj i energetsku efikasnost, dok su ostali, uključujući i Upravu za ugljovodonike, pod resorom Šahmanovića.

Na pitanje da li je i dalje pri ocjeni izrečenoj u novembru prošle godine, da je uvjeren da šef Skupštine i NSD-a Andrija Mandić dijeli njegovu (Milatovićevu) i Spajićevu viziju “o evropskom i evroatlantskom putu Crne Gore”, šef države nije direktno odgovorio, već je kazao da, pored krupnih ideoloških i programskih razlika s Mandićem, mora “konstatovati činjenicu da se radi o iskusnom političaru koji u ovom trenutku, iako u političkoj manjini u okviru parlamentarne većine, diktira procese”.

“Uz to, ne mogu mu zamjeriti što uspješno nameće teme koje su programski važne njegovoj partiji, ali mogu zamjeriti svojoj bivšoj partiji (PES) što je izgubila liderstvo u procesu i što je u velikoj mjeri zanemarila svoje programske ciljeve. Da je PES pokazao drugačiji karakter, siguran sam da bi ta partija bila u prilici da mijenja druge političke subjekte iz parlamentarne većine i diktira tempo. Nažalost, desilo se upravo suprotno. PES je danas u političkom smislu partija u slobodnom padu, koja je usljed nedostatka vrijednosnog kompasa iznevjerila nadu u promjene”, poručio je šef države.

Milatović je krajem februara, nakon višemjesečnih razmirica sa Spajićem, podnio ostavku na sve funkcije u PES-u, rekavši da je dotadašnji način rada partije suprotan obećanom i vrijednostima koje je imao na umu prilikom njenog stvaranja. On je bio drugi čovjek (zamjenik predsjednika) PES-a, stranke koju je sa Spajićem napravio prije nepune dvije godine i koja je za to vrijeme pobijedila na predsjedničkim i parlamentarnim izborima i preuzela vlast u nekoliko gradova, uključujući Podgoricu.

Čuvao sam PES od Spajićevih neistina

Milatović je rekao “Vijestima” da se nije zalagao da PES postane izvršilac tuđih politika, već da je, kao jedan od njegovih lidera, čuvao integritet te stranke “u više navrata nakon izrečenih neistina drugih partijskih aktera”.

On je time ciljao na Spajića, koji je početkom prošle godine obmanjivao javnost da nema prebivalište u Srbiji, da bi se potom ispostavilo da ima, zbog čega je diskvalifikovan iz trke za predsjednika države. Milatović, koji je potom postao kandidat PES-a za šefa države, kazao je tada da ni ta partija ni Spajić “nijesu pokazali potrebnu dozu odgovornosti”.

Umjesto da, kaže predsjednk Crne Gore, PES mijenja političku scenu, politička scena je promijenila PES, i to je, prema njegovim riječima, bio jedan od ključnih razloga zašto je napustio partiju koju je stvarao.

“Daj nekome vlast da vidiš kakav je čovjek, kaže narodna poslovica. Isto važi i za partiju. Kad preuzme vlast, tek onda pokaže svoj pravi karakter”, konstatovao je Milatović.

Pristojna većina opet će pokazati snagu

Šef države kaže da su održiv ekonomski model, otklon od tema koje dijele društvo i dobrosusjedska politika u regionu bila tri najvažnija stuba na kojima je nastao PES. Tvrdi da su teme koje izazivaju podjele svakim danom sve aktuelnije, da je dobrosusjedska politika u značajnoj mjeri dovedena u pitanje, “da smo bili svjedoci otkazivanja posjete najviših zvaničnika EU, a da su neki od naših najviših zvaničnika nedobrodošli u jednu od zemalja članica EU”, te da ponuđeni ekonomski model (program “Evropa sad 2” prim. aut.) sadrži niz nejasnoća i nedorečenosti koje s pravom dovode u pitanje njegovu održivost.

Sve navedeno, dodaje Milatović, kulminiralo je njegovim nedavno izrečenim stavom, povodom raspisivanja vanrednih izbora u Podgorici, da će građani imati jasan izbor i da se već uočavaju konture blokova koji dominiraju političkom scenom – s jedne strane, kako je rekao tada, nacionalističko-populističkog bloka i Demokratske partije socijalista (DPS), a s druge “bloka pristojne Crne Gore”.

“Neki su mi zamjerili način na koji sam govorio o tome, iako mislim da sam, kao i uvijek do sada, bio vrlo iskren i precizan (bez obzira da li se nekom sviđa ili ne predočena realnost), sagledavajući kretanja u društvu onako kako jedan predsjednik to mora – kroz prizmu isključivo državnih interesa, koji su u ovom momentu ugroženi djelovanjem pojedinih političkih aktera, uključujući i PES, partiju koja je upravo zbog takvog djelovanja u slobodnom političkom padu”, ocjenjuje on.

Milatović konstatuje da je uvjeren da su “građani koji žele stabilnu, bezbjednu i naprednu Crnu Goru, bez lažnih obećanja i netransparentnosti, Crnu Goru koja je prva sljedeća članica EU, i koja na tom putu prati svoje državne interese”, pristojna većina o kojoj je govorio, koja će “opet pokazati svoju snagu”