Video
Milatović je, kako je saopšteno, razgovarao sa predstavnicima civilnog sektora na temu analize Kabineta Predsjednika o deset zabrinjavajućih trendova koji imaju negativne efekte na dalji demokratski razvoj, vladavinu prava, kao i obaveze iz pristupnih pregovora Crne Gore, ugrožavajući na taj način dugoročne reformske procese.
“Da bi Crna Gora postala punopravna članica Evropske unije do 2028. godine, potrebno je zatvoriti svih trideset preostalih otvorenih pregovaračkih poglavlja do kraja 2026. godine. Iako je ove godine bilo planirano zatvaranje do deset pregovaračkih poglavlja, u međuvremenu je najavljeno zatvaranje samo četiri. Ovim dokumentom željeli smo da upozorimo na brojne loše prakse te urgiramo prema Vladi i parlamentarnoj većini da promijene politički i institucionalni odnos, kako bi demokratski razvoj zemlje, ali i približavanje punopravnom članstvu u EU nastavili dinamikom koju svi očekujemo. U svemu tome, glas nevladinog sektora je od velikog značaja kao dragocjeni izvor znanja”, poručio je Milatović.
On je istakao da demokratija nije “slijepa ulica” i da svako treba da uradi svoj dio posla kako bi Crna Gora istinski napredovala kao društvo na evropskom putu.
Ocijenio je da je nedavna inicijativa o uvođenju Zakona o agentima stranog uticaja bila atak na civilni sektor i retrogradna praksa koja ukazuje da trendovi u zemlji idu u pogrešnom smjeru.
“Podsjetio je i na druge važne sistemske slabosti koje je potrebno otkloniti u narednom periodu u cilju istinske reforme društva: usvajanje zakona bez javne rasprave i konsultacija sa stručnom javnošću, politizaciju institucija kroz zakonski okvir, izostanak reforme javne uprave i sudstva, nezakonita postavljenja i razrješenja, pogoršanje odnosa sa Hrvatskom, populističke ekonomske mjere, neokončane lokalne izbore u opštini Šavnik i nedostatak institucionalne podrške kao odgovora na ekološke krize i vanredne situacije”, navodi se u saopštenju Kancelarije za odnose s javnošću Predsjednika.
Kako se navodi, predstavnici nevladinog sektora zahvalili su na pozivu i na kontinuiranoj otvorenosti institucije Predsjednika prema organizacijama civilnog društva, ističući da ona izostaje
kada su u pitanju Vlada i Parlament.
U saopštenju se dodaje da su pohvalili sveobuhvatan pristup prilikom izrade Analize, uz ocjenu da je dokument na liniji njihovih dosadašnjih stavova i zabrinutosti dešavanjima u zemlji.
Istakli su da se kritički tonovi iz civilnog sektora sve češće ocjenjuju protivnim evropskoj integraciji države, što je neprihvatljivo, jer se time urušava njihova autonomija, te da je zdrava i konstruktivna kritika neophodna kao pogonsko gorivo za društvene reforme.
Ukazali su i da Reformska agenda Vlade nije prepoznala brojna pitanja od važnosti za društvo u domenu ljudskih prava, te da je zahvaljujući izuzetnoj upornosti NVO sektora uvažen tek dio njih.
“Ocijenili su da je Crna Gora u velikoj krizi, primarno demografskoj, jer je popis pokazao zabrinjavajuće trendove da stanovništvo stari i da je značajan broj građana napustio
državu. Upozorili su da je umjesto okupljanja oko zajedničkog cilja – ulaska zemlje u Evropsku uniju, na djelu duboka polarizacija društva oko identitetskih, nacionalnih i vjerskih pitanja, uz jačanje svih vrsta nasilja u zemlji”, dodaje se u saopštenju.
Na sastanku je ocijenjeno da je, uz prateću komunikacionu strategiju, neophodno jačati glas civilnog društva kako bi ono slobodno iznosilo kritike o stanju u društvu.
Preporučeno
“U tom smislu je neophodan sveopšti dijalog i nova platforma za izgradnju povjerenja između građana i države, da bi Crna Gora nastavila da se demokratski razvija vođena evropskim standardima i vrijednostima”, zaključuje se u saopštenju.
