Video
Od prvobitne ljutite izjave „Neću potpisati zakone“, do finalne „Potpisao sam zakone“ prošlo je manje od dva dana, ali se u tom periodu pokazalo koliko se na najvišim državnim adresama različito percipiraju evropske integracije, posebno imajući u vidu namjere državne administracije da se sva pregovaračka poglavlja zatvore do kraja ove godine.
Najveće zasluge za ovakvu promjenu nemaju „domaće snage“, već Brisel. Prema nezvaničnim saznanjima Pobjede, Milatović je tokom pomenuta dva dana dobio pozive više evropskih zvaničnika, a prije svega visokih zvaničnika EK.
Ovakva komunikacija posebno dobija na težini ako se uzme u obzir da predsjednik već nekoliko dana boravi u Sjedinjenim Američkih Državama, gdje je bio jedna od zvanica na ovogodišnjem Molitvenom doručku, koji organizuju američki Kongres i Bijela kuća.
Video potvrda
Upravo je odatle juče rano ujutro stigla njegova video-poruka kojom je ozvaničio da je na kraju ipak potpisao sve akte izglasane u Skupštini kojima se prvobitno suprotstavio.
Obrativši se građanima, on je ukazao kako je riječ o zakonima koji direktno utiču na njihov svakodnevni život, a „donose se žmureći, pukim dizanjem ruku“. Zbog toga smatra da bi bilo ko odgovornije i savjesnije obavljao poslanički posao od sadašnjeg saziva Skupštine.
“Dok god je ovakav sastav parlamenta, zakoni će se, nažalost, donositi bez čitanja i suštinske rasprave. Upravo zato sam proglasio donijete zakone, jer njihovo vraćanje poslanicima, uz očekivanje da ih pročitaju i ozbiljno razmotre, ne bi imalo nikakvog efekta”, naveo je on.
Upravo događaje s izglasavanjem zakona smatra dokazom da su „Crnoj Gori neophodne otvorene liste, kako bi građani mogli da biraju poslanike koji zaista zastupaju njihove interese“.
“Na kraju, upravo oni koji vode kampanju protiv mene, vođeni isključivo ličnim animozitetom i borbom za opstanak na vlasti, dokazali su da predstavljaju najveće protivnike istinskog demokratskog razvoja i evropskih integracija Crne Gore. Svi u Crnoj Gori znaju istinu. EU put koči opstrukcija izbora sudija Ustavnog suda. EU put koči stanje u bezbjednosnom i pravosudnom sektoru. EU put koče netransparentni ugovori sa UAE, koji suspenduju naše zakone, krše Ustav i zaobilaze evropske procedure. EU put koči slaba ekonomija i partijsko zapošljavanje. EU put koči i to što nemamo zakone o Vladi i Skupštini, kao i izbori u Šavniku koji traju već četiri godine. EU put koči i nedostatak napretka u izbornoj reformi, kao i osobe povezane sa kriminalom na visokim državnim pozicijama. Svi sve znaju, ali je izgleda naš usud što i bivši i sadašnji na vlasti uvijek biraju sjaj Dubaija umjesto evropskih pravila”, poručio je Milatović.
Produbljena konfuzija
Komentarišući sve što se događalo prethodnih dana, izvršni direktor Alfa centra Miloš Perović kaže da je dijelom saglasan sa stavovima predsjednika.
On je podsjetio da se i ranije dešavalo da zakoni budu vraćeni kada bi postojalo opravdanje.
“Sada se situacija bitno razlikuje, jer su ovi zakoni, u kontekstu evropskih integracija, morali biti usvojeni u jasno definisanim rokovima. Ipak, način na koji su oni izglasani, bez ozbiljne rasprave i za svega pola sata tokom kojih je usvojeno čak 25 akata, otvara ozbiljna pitanja o transparentnosti procesa. U takvim okolnostima, ne samo da poslanici nijesu imali dovoljno vremena da se temeljno upoznaju sa sadržajem propisa, već ni građani nijesu mogli dobiti jasnu sliku o tome šta je tačno usvojeno i kakve će posljedice ti zakoni imati. To govori o dubljem problemu u načinu funkcionisanja institucija i političke kulture, gdje se forma često stavlja ispred suštine, a brzina ispred kvaliteta”, stav je Perovića.
On je dalje ukazao kako je odluka Milatovića da vrati zakone, i to bez jasnog i argumentovanog obrazloženja, „dodatno produbila konfuziju“.
“Takav potez ostavlja utisak da ni sam nije imao dovoljno vremena da ih detaljno analizira, što baca sjenku na ozbiljnost njegove ustavne uloge. Umjesto da kroz institucionalni dijalog ukaže na konkretne manjkavosti i doprinese unapređenju zakonodavnog procesa, djelovalo je kao da je reagovao impulsivno, ulazeći u svojevrsnu inat-politiku koja je kasnije rezultirala promjenom odluke”, dodao je sagovornik Pobjede.
Zbog toga ponašanje Milatovića vidi kao potez koji nije mogao naići na odobravanje javnosti, „jer se može tumačiti kao pokušaj pritiska na Skupštinu i demonstracija političke moći, posebno u kontekstu nesuglasica oko njegovih prijedloga za izbor sudije Ustavnog suda“.
“Umjesto da ovom situacijom ojača svoju poziciju kao korektivni faktor vlasti i zaštitnik institucionalnih procedura, predsjednik je, od početne nespretnosti do konačnog ishoda, izašao politički oslabljen. I umjesto slike državnika koji gradi konsenzus i stabilnost, ostao je utisak političara koji reaguje „ad hoc“. Takav epilog ne šteti samo njegovom ličnom kredibilitetu, već i ukupnom povjerenju građana u institucije”, konstatovao je Perović.
Pobjeda je u utorak pisala kako bi odluka predsjednika Milatovića da usvojene zakone vrati Skupštini na ponovno razmatranje, potencijalno usporila zatvaranje najmanje tri pregovaračka poglavlja sa EU, čije je zaključivanje planirano za mart.
Izvor Pobjede iz samog vrha EK saopštio je kako bi ovakva odluka uticala na kompletan kalendar EU integracija, koji bi zbog toga mogao biti pomjeren za najmanje 60 dana. Takođe, bilo bi dovedeno u pitanje održavanje Samita Evropska unija – Zapadni Balkan koji je planiran za jun u Tivtu.
U svakom slučaju, nakon današnje radne posjete ministarke Maide Gorčević Kipru, trebalo bi da bude dodatno razjašnjena evropska dinamika Crne Gore i naredni koraci s obje strane.
Slabe karike
Komentarišući događaje u proteklih osam dana, hrvatski analitičar i novinar Davor Đenero izrazio je ozbiljnu zabrinutost.
“Čini mi se da je sad izrazito riskantno za Crnu Goru to što su predsjednik Vlade Milojko Spajić i predsjednik države Jakov Milatović, zapravo, slabe karike”, ukazao je on u izjavi za Pobjedu.
Uz to, smatra da je „očigledno gotova priča sa koncentracionom vladom“ koju su, kako kaže, činile pro-evropski i protiv-evropski, odnosno velikosrpski i velikoruski akteri. On podsjeća da je sada i lider DNP-a Milan Knežević izvan Vlade.
Đenero ukazuje i kako se u strukturi oko Milatovića, ali i oko potpredsjednika Vlade iz redova Demokrata Alekse Bečića „dešavaju ozbiljni problemi i da se sve postepeno raspada“.
“Ako Crna Gora želi da održi tempo pristupanja EU, moraće u kratkom roku da radi na rekonstrukciji parlamentarne većine i rekonstrukciji Vlade. To, načelno, nije loše, iako bi bilo bolje da su te promjene pokrenute sa strane proevropskih, a ne sa strane velikosrpskih i proruskih snaga. I u tom slučaju, činjenica da se predsjednik Milatović slabo snalazi u svojoj ulozi, a da je predsjednik Vlade Spajić tek nešto malo spretniji, predstavlja izrazito velik problem”, kazao je Đenero.
Ipak, smatra da ima i onih u crnogorskoj vlasti koji su na nivou zadatka.
Preporučeno
“Trenutno, ministarka evropskih integracija Maida Gorčević i potpredsjednik Vlade i ministar vanjskih poslova Ervin Ibrahimović rade najbolje poslove. Sve drugo u Spajićevoj vladi, pogotovo resori koji su vezani uz „neevropske“ stranke, predstavljaju veliki vizik”, zaključio je Đenero.
