Video
„Nijesmo čekali ni Blumbergov izvještaj o novim tehnologijama u energetici za 2019. godinu, ni poslanička pitanja. Pažljivo smo, praktično na dnevnom nivou, pratili dešavanja u svijetu I na tržištu energetike, osmislili i primijenili novi pristup i iskoristili benefite tehnološkog napretka. Uvjereni da se trendovi mijenjaju u pravcu brze ekspanzije obnovljivih izvora, već tokom 2017. godine pripremili smo novi koncept valorizacije energetskih potencijala. Početkom 2018. godine raspisan je prvi javni poziv za izgradnju, u tom trenutku, jedne od najvećih solarnih elektrana u Evropi, bez bilo kakvog finansijskog podsticaja.
Nasuprot stavovima skeptika, dobili smo tri kredibilne ponude, odabrali partnera i ugovorili projekat. To je solarna elektrana Briska gora, snage 230 megavata – bez centa finansijskih podsticaja. Odmah potom, 2019. godine raspisan je tender za novu vjetroelektranu, koji je takođe uspješno završen. Vjetroelektrana Brajići od 100 megavata bez centa finansijskih podsticaja. Paralelno je i Elektroprivreda Crne Gore došla do spoznaje da su nove tehnologije u oblasti obnovljivih izvora važna razvojna prilika. Pokrenuli su projekat gradnje još 50 megavata – vjetroelektrane na Gvozdu, takođe bez centa finansijskih podsticaja“ – kazao je Premijer odgovarajući na pitanje Kluba poslanika Socijalističke narodne partije i DEMOS-a o subvencijama isplaćenim za energiju dobivenu iz obnovljivih izvora.
Predsjednik Vlade je kazao da je Crna Gora kao tradicionalna uvoznica električne energije decenijama bila izložena svim ekonomskim i bezbjednosnim rizicima takvog statusa. „Samo u posljednjih dvadeset godina, na uvoz električne energije iz naše ekonomije nepovratno je otišlo oko 850 miliona eura. Vrijednost cijelog jednog autoputa, uvaženi poslanici, bili smo prinuđeni da damo za energiju potrebnu našoj privredi i našim građanima. Umjesto da ih utrošimo na nešto drugo, i da gradimo i razvijamo zemlju.
Međutim, takođe odgovornom politikom, uspjeli smo 2009. godine da stvorimo uslove za početak rješavanja problema. Jasno je da niko nije računao na to da obnovljivi izvori mogu nadomjestiti sav nedostatak. Ali oni jesu bili dio rješenja. I u Crnoj Gori, kao i u cijeloj razvijenoj Evropi – i tada i danas“ – kazao je predsjednik Vlade.
Premijer je iznio i podatke o finansijskim podsticajima za vjetroelektrane:
– 2014. godine dato je oko 80.000 eura ili 0,01% ukupnog iznosa je dat za uvoz u proteklih 20 godina,- 2015. godine 624.000 eura ili 0,07% tog iznosa
– 2016. godine 2.300.000 ili manje od 0,3% iznosa
– 2017. godine 4.500.000 eura ili oko 0,5% iznosa
– 2018. godine 13.200.000 eura ili 1,6% iznosa. Iznosa kojeg smo dali za uvoz u proteklih 20 godina, da podsjetim.
– 2019. godine 12.000.000 eura ili oko 1,5% ukupnog iznosa koji smo bespovratno izgubili na uvoz električne energije u protekle dvije decenije.
Preporučeno
„Iz navedenog se jasno vidi, da u ugovorenih 12 godina podsticanja, ukupni iznos neće preći ni 20% iznosa koji smo u prethodnom perodu izgubili uvozeći energiju. A ukupna proizvodnja iz ovih objekata gotovo je identična proizvodnji sistema hidroelektrana na Morači, i dovoljna je da snabdije gotovo 100 hiljada domaćinstava električnom energijom. I ne samo to, već je gotovo polovina tog iznosa odmah vraćena kao prihod budžeta“ – kazao je Premijer
