Video
“Ambasadorka Rajnke trenutno obavlja dužnost ambasadorke SAD u Crnoj Gori na zadovoljstvo predsjednika Bajdena. Kao znak strateške važnosti koju Sjedinjene Države pridaju NATO saveznici Crnoj Gori, ambasadorka Rajnke planira da nastavi da obavlja svoju dužnost do daljnjeg”, saopštio je Pobjedi portparol Ambasade SAD Stiven Drajkorn.
Američki predsjednik Džozef Bajden predložio je u septembru 2022. godine službenika Stejt departmenta Biks Alijua (Bix Aliiu) za novog ambasadora SAD u Crnoj Gori, nakon što je Rajnke istekao četvorogodišnji mandat.
Međutim, za sada od dolaska novog ambasadora u Crnu Goru, nema ništa, jer je njegovo imenovanje blokirano u Kongresu, a prijedlog za imenovanje, u janauru ove godine, vraćen predsjedniku Bajdenu.
Bajden je ranije optužio republikance ,,da blokiraju njegovu zakonodavnu agendu u političke svrhe“.
NA ČEKANJU 29 KANDIDATA
Profesor na Univerzitetu u Bostonu Vesko Garčević pojasnio je da je u julu prošle godine čak 56 ambasadorskih pozicija bilo i dalje zauzeto od strane diplomata čiji je mandat istekao, a da trenutno 29 predloženih ambasadora čeka na potvrdu Senata.
” Većina od njih je imenovana još u 2022. godini i većina njih su karijerne diplomate. Koliko je situacija složena govori i to da su SAD imenovale ambasadora u Izraelu tek u novembru 2023. Da nije bilo terorističkog napada Hamasa i brutalnih napada na Gazu, teško da bi i ovo imenovanje bilo realizovano”, ocijenio je Garčević.
Prema njegovim riječima, višestruki su razlozi za ovo kašnjenje, ali jedan od najvažnijih razloga je duboka politička podijeljenost Kongresa SAD i nepovjerenje između dvije partije čiji zastupnici sjede u ovom tijelu.
” Skoro svako imenovanje koje sprovede predsjednik Bajden dočekano je ,,na nož“ od strane republikanske većine u Kongresu i vrlo je teško dobiti potvrdu od strane Komiteta za vanjske poslove Senata. Zbog toga većina imenovanih diplomata, uključujuci i vjerovatnog budućeg ambasadora u Crnoj Gori, čekaju na završetak formalne procedure”, kaže Garčević.
Garčević smatra da problemi sa imenovanjima ambasadora nijesu novi u SAD, već se, kako je rekao, često dešava da novoj administraciji treba neko vrijeme da popuni mjesta u Stejt departmentu i diplomatskim misijama vani.
Ipak kaže da odavno situacija nije bila ovako ozbiljna kao sada.
” Zapravo, problemi su počeli tokom mandata predsjednika Trampa, kada su državni sekretari bili Reks Tilerson i Majk Pompeo. U tom periodu, veliki broj profesionalaca je napustio diplomatsku službu, a promjene koje su uvedene bile su često mete kritika u američkoj javnosti”, rekao je Garčević za Pobjedu.
IMENOVANJA NA PROLJEĆE?
U saopštenju Bijele kuće navodi se da je Aliju karijerni diplomata sa zvanjem ministra-savjetnika i da je nedavno bio privremeni otpravnik poslova u američkoj ambasadi u Budimpešti.
Aliju je u Crnoj Gori bio od avgusta 2014. godine do avgusta 2017. godine, gdje je bio zamjenik tadašnje ambasadorke Margaret En Ujehara, a potom je karijeru nastavio u Poljskoj gdje je prvo bio konzul u Krakovu.
Bio je i zamjenik šefa misije u američkoj ambasadi u Poljskoj i privremeni otpravnik poslova tokom 2021. godine. Prije toga, kako se navodi, bio je generalni konzul u Krakovu gdje je nagrađen najvećim gradskim ordenom za ,,značajno unapređenje ekonomskih i kulturnih odnosa SAD“ i tog poljskog grada.
Služio je i u Ambasadi u Tirani, dok je u Stejt departmentu bio zamjenik koordinatora za orijentaciju u Nacionalnom centru za spoljnopolitičku obuku, a radio je i pri Kongresu SAD.
U saopštenju Bijele kuće navodi se da je Aliju diplomirao na Medicinskom fakultetu u Prištini i da ima master za strateške studije sa američkog Vojnog ratnog koledža u Pensilvaniji. Dobitnik je više nagrada Stejt departmenta i govori crnogorski, poljski, srpsko-hrvatski, makedonski i albanski, navodi se u saopštenju iz Bijele kuće.
Garčević kaže i da je, prema nekim (neprovjerenim) informacijama, moguće da će većina karijernih diplomata, uključujući i Aliju Biksa, biti potvrđena tokom proljeća.
Preporučeno
” Po ovom scenariju se očekuje da bi čak i ako dođe do promjene administracije u Bijeloj kući, ove diplomate ostale na svojim mjestima jer su profesionalci a ne politička imenovanja”,naveo je on.
