Video
Izvještaj, zasnovan na izvještajima Evropske komisije za 2023. i 2024. godinu, ističe ključna postignuća i izazove koji su, prema njegovoj procjeni, od suštinskog značaja za dalju usklađenost Crne Gore s Evropskom unijom.
Ovaj nacrt izvještaja pripremljen je u okviru određenih ograničenja u dužini i biće podložan pregledu i amandmanima od strane poslanika Evropskog parlamenta. Očekuje se da će glasanje o izvještaju biti održano u maju 2025. u Odboru za spoljne poslove (AFET), nakon čega će uslijediti konačno glasanje tokom plenarne sjednice Evropskog parlamenta u Strazburu u junu 2025.
U izvještaju, stalni izvjestilac je pozdravio napredak Crne Gore u sprovođenju reformi i mjera, koje su rezultat zajedničkih napora političkih aktera, civilnog društva i šire javnosti. Takođe je pozvao političke lidere da ostanu fokusirani na integraciju u EU, naglašavajući da su politička stabilnost i konstruktivna saradnja među partijama, u ovoj fazi, jedini održiv put ka zajedničkom cilju punopravnog članstva Crne Gore u EU.
Pored toga, u nacrtu izvještaja, ohrabrio je crnogorske vlasti da što je prije moguće izmijene izborne zakone, prvenstveno kako bi se osiguralo da se lokalni izbori u cijeloj zemlji održe istog dana, dok se bave i drugim otvorenim pitanjima vezanim za lokalne izbore. Sve ovo je usmjereno na obezbjeđivanje uspješnog funkcionisanja opština, što je na kraju povezano sa sredstvima EU, njihovom efikasnom upotrebom i, shodno tome, višim standardom života građana.
Izvještaj priznaje napredak u pravosudnom sistemu, dok naglašava neophodnost da Crna Gora dodatno uskladi svoj pravni okvir—uključujući Ustav—sa zakonima i standardima EU koji se tiču nezavisnosti pravosuđa, nepristrasnosti, integriteta i profesionalizma.
U odvojenoj izjavi, stalni izvjestilac je ocijenio da Crnoj Gori ne nedostaje politička volja da nastavi svojim evropskim putem, a javna podrška za pristupanje EU ostaje izuzetno visoka.
„Međutim, imperativ je osigurati da svakodnevne fluktuacije političkog života—proizašle, po mom mišljenju, iz velikog broja političkih stranaka, svaka nastoji da obezbijedi svoj položaj—ne ometaju donošenje suštinskih zakona potrebnih za završetak pregovaračkog procesa“, naveo je Šarec.
On je dodatno naglasio da zakoni moraju biti što efikasniji i ne smiju podleći iskušenju da budu samo „kozmetički“.
„Crna Gora ima svaku priliku da se pridruži EU u okviru trenutnog mandata evropskih institucija“, naglasio je Šarec.
U izvještaju se navodi da je Crna Gora, koja je podnijela zahtjev za prijem u članstvo EU 15. decembra 2008. godine, napravila je značajne korake otkako je dobila status kandidata u decembru 2010. godine. Kao dio procesa pristupanja, Evropski parlament je priznao kontinuirane reforme Crne Gore, posebno u Poglavljima 23 i 24, koja se bave pravosudnim sistemom i osnovnim pravima. Zatvaranje tri pregovaračka poglavlja povećalo je ukupan broj zatvorenih poglavlja na šest, što ukazuje na pozitivan zamah ka ispunjavanju kriterijuma EU.
Posvećenost reformama i vladavina prava
Rezolucija poziva sve političke aktere u Crnoj Gori da održe fokus na EU integracijama i da podstiču političku stabilnost. Naglašava važnost saradnje među partijama kako bi se zatvorila dodatna poglavlja i efikasno sproveli reforme. Parlament je istakao potrebu da crnogorske vlasti unaprijede transparentnost u političkom finansiranju i osiguraju usklađenost sa standardima EU za izbore, što uključuje uspostavljanje jedinstvenog dana opštinskih izbora na nacionalnom nivou.
Uprkos prošlim političkim napetostima, aktuelna vladajuća koalicija pokazuje spremnost da konstruktivno sarađuje sa opozicionim partijama kako bi napredovala u zakonodavnoj agendi neophodnoj za pristupanje EU. Parlament je izrazio zabrinutost zbog mogućih političkih bojkota i naglasio potrebu za konstruktivnim dijalogom kako bi se riješili trenutni izazovi.
Posvećenost Crne Gore poštovanju vladavine prava je ključna za njene aspiracije prema EU. Evropski parlament je pozvao na nastavak reformi kako bi se pravosudni sistem uskladio sa standardima EU, posebno u pogledu nezavisnosti i integriteta. Nedavne reforme pravosudnog sistema i napori u borbi protiv korupcije su pozitivno ocijenjeni, uz potrebu za daljom usklađenošću sa zakonodavstvom EU o oružju i zakonima o suzbijanju diskriminacije.
Parlament je osudio govor mržnje i zločine iz mržnje, pozivajući Crnu Goru da poboljša zaštitu ranjivih grupa i da se bavi nasiljem na osnovu pola. Novi zakoni o medijima u Crnoj Gori se vide kao pozitivan korak, ali ostaju zabrinutosti oko medijske polarizacije i uticaja političkih i stranih aktera.
Regionalna saradnja i dobrosusjedski odnosi
Rezolucija takođe naglašava značaj dobrosusjedskih odnosa i regionalne saradnje kao vitalnih komponenti procesa proširenja EU. Iako se priznaje aktivno učešće Crne Gore u regionalnim inicijativama, izražena je žaljenje što Poglavlje 31 nije moglo biti zatvoreno zbog neriješenih bilateralnih pitanja, posebno sa Hrvatskom.
Crna Gora se ohrabruje da usvoji proaktivan pristup u rešavanju ratnih zločina i osiguravanju pravde za žrtve, jačajući svoju posvećenost pomirenju i stabilnosti na Zapadnom Balkanu.
Socioekonomski razvoj i usklađenost sa EU
Ekonomski rast Crne Gore je pozitivno ocijenjen, ali Parlament poziva vladu da nastavi sa naporima da smanji budžetski deficit i uskladi svoje zakonodavstvo sa standardima EU o javnim nabavkama i prevenciji prevara. Uključivanje u šeme plaćanja EU je korak naprijed u smanjenju troškova za građane i preduzeća, dodatno integrišući Crnu Goru u ekonomiju EU.
Preporučeno
Rezolucija poziva na poboljšanu transparentnost u upravljanju, unapređenje energetske otpornosti i usvajanje sektorskih strategija za upravljanje životnom sredinom. Crna Gora se poziva da sprovede svoj Nacionalni energetski i klimatski plan kako bi podržala svoju zelenu tranziciju.
