Za predloženi dokument je glasalo 486 od ukupno 660 predstavnika građana EU, protiv je bio 101, dok je 75 bilo suzdržano prilikom glasanja.

“Poslanici EP pozdravljaju stalni napredak Crne Gore u reformama vezanim za pristupanje EU, podržane ambicijom države da završi pregovore do kraja 2026. godine i postane 28. država članica do 2028. godine. Uz tehničke kriterijume, poslanici EP ističu da strateška evropska orijentacija i nepokolebljiva posvećenost političkih predstavnika Crne Gore nezavisnosti zemlje ostaju ključni politički kriterijumi u njenom procesu pristupanja”, zvanični je stav EP.

Od pet amandmana, koji su stigli pred poslanike zajedno sa prijedlogom teksta rezolucije, usvojena su tri. Očekivano, usvojeni su prijedlozi izvjestioca Marjana Šareca, koji pripada poslaničkoj grupi „Renew“ kojima se pozdravlja osnivanje ad hoc radne grupe u Savjetu EU za izradu ugovora o pristupanju sa Crnom Gorom, te podsjeća da su našoj zemlji odobreni pregovori kojima će se proširiti režim „roaming kao kod kuće“ na sve zemlje EU.

Posebno je značajna činjenica da je velikom većinom usvojen amandman poslanika iz kluba Socijalisti i demokrate (S&D) koji su u tekst rezolucije uvrstili stav da EP „s ozbiljnom zabrinutošću prima k znanju izvještaj da su pristalice srpskog predsjednika Aleksandra Vučića otputovale u Tivat 3. juna 2026. u pokušaju destabilizacije Crne Gore i ometanja Samita Evropske unije i Zapadnog Balkana“.

“Oštro osuđuje djelovanje struktura povezanih sa vladajućom strankom u Srbiji (Srpskom naprednom strankom – prim.a.) s ciljem destabilizacije Crne Gore i ugrožavanja njenog napretka u pristupanju EU”, stoji u amandmanu grupe poslanika S&D.

Poslanici su, pak, odbili zahtjeve Sare Knafo iz Kluba poslanika Evropskih suverenističkih pokreta (ESN) koji pripadaju desnom političkom krilu. Ona je željela da se u rezoluciju uvrsti kako je Crna Gora „važan koridor za trgovinu drogom koja je namijenjena EU“, kako postojanje kriminalnih grupa na crnogorskom tlu „nije u skladu s uslovima za pristupanje EU“, kao i neodrživost pristupanja naše zemlje zbog malog bruto domaćeg proizvoda po stanovniku.

Nakon uspjeha na plenumu, Šarec je više detalja i svoj stav o pristupnoj poziciji Crne Gore na putu ka EU iznio i pred novinarima. On je pojasnio kako je kao izvjestitelj „vrlo pažljivo pratio sva dešavanja“ kako bi ih vjerodostojno prenio u svom izvještaju o procjeni napretka Crne Gore ka članstvu u EU u protekloj godini. No, kako je istakao, „taj napredak je stavljen u širi politički i strateški kontekst“.

On je podsjetio kako je naša zemlja podnijela zahtjev za članstvo u EU još 2008, postala je kandidat dvije godine kasnije, a pregovore otvorila 2012.

“Put nije uvijek bio jednostavan. Bilo je političkih izazova, institucionalnih kašnjenja i perioda nestabilnosti. Ipak, Crna Gora je održala jasnu stratešku posvećenost evropskim integracijama i snažnu javnu podršku članstvu u EU. Danas joj je bliža nego ikad prije”, kazao je on.

Takođe je pohvalio činjenicu da je posljednja potvrda o privremenom zatvaranju dva od 16 poglavlja stigla u ponedjeljak, „što je još jedan važan korak naprijed“.

“Nijedna druga zemlja kandidat trenutno nije u tako naprednoj fazi. Zato je glavna poruka ovog izvještaja jasna. Crna Gora ostaje predvodnik u procesu proširenja EU. Članstvo u EU više nije daleka težnja. To je realan i ostvariv cilj, ali završna faza neće biti odlučena samo usvojenim zakonima. Ono što je sada najvažnije je implementacija. Ovo se posebno odnosi na poglavlja 23 i 24, vladavinu prava, nezavisnost pravosuđa, borbu protiv korupcije i borbu protiv organizovanog kriminala”, potcrtao je izvjestilac za Crnu Goru.

Kako je dodao, cilj da naša zemlja završi pregovore do kraja godine više nije nerealan, ali i da izazov ostaje „kako održati zamah i postići rezultate“.

Ne manje značajnim smatra i geopolitičku poziciju Crne Gore, potpunu usklađenost sa vanjskom i bezbjednosnom politikom EU, te pouzdano članstvo u NATO.

“Danas proširenje nije samo tehnički proces. To je takođe strateško ulaganje u evropsku bezbjednost, stabilnost i otpornost. Naravno, izazovi ostaju nezavisnost pravosuđa, javna uprava, sloboda medija, temeljna prava i politika zaštite životne sredine. No, ako bih izvještaj sumirao u jednoj rečenici, rekao bih da se Crna Gora više ne testira na osnovu izbora EU, već se testira njena sposobnost da sprovede posljednje reforme potrebne za članstvo”, kazao je Šarec pred novinarima u EP.

Iako navodi da su „izazovi realni“, za njega je ne manje važno to što su realne i mogućnosti koje su otvorene pred našom zemljom. Zbog toga je pozvao i EU da završi svoj dio posla.

“Ako Crna Gora nastavi da ostvaruje rezultate, ima sve šanse da postane sljedeća država članica EU. Ali Crna Gora ne smije biti prepuštena sama sebi. EU takođe mora dati svoj doprinos. Mora ostati kredibilna, dosljedna i spremna da prepozna stvarni napredak kada se on postigne. Ako Crna Gora ostvari rezultate, i EU mora biti spremna da ih ostvari”, zaključio je on.

Na jučerašnjem obraćanju medijima Šarecu se pridružila i ministarka evropskih poslova Maida Gorčević. Ona je istakla kako je 2026. godina istorijska za našu zemlju, kako zbog obilježavanja jubileja – dvije decenije od povratka nezavisnosti, preko održavanja Samita EU – Zapadni Balkan do Samita Berlinskog procesa, koji će biti održan krajem godine.

“Ova dostignuća nijesu izolovani događaji. Ona su dio šire priče o evropskoj budućnosti Crne Gore. Moja prva poruka je jednostavna. Crna Gora ostvaruje rezultate, a politika proširenja zasnovana na zaslugama donosi rezultate. Ovaj napredak se znatno ubrzao posljednjih godina. Za samo dvije i po godine, Crna Gora je zatvorila 13 poglavlja, demonstrirajući novi nivo fokusa, realizacije i posvećenosti. Rezolucija EP s pravom prepoznaje ovaj napredak. Takođe priznaje nepokolebljivu stratešku posvećenost Crne Gore Evropi, što se odražava u našoj potpunoj usklađenosti sa zajedničkom vanjskom i bezbjednosnom politikom EU, uključujući restriktivne mjere protiv Rusije i učešće u misiji EU za očuvanje mira i bezbjednosti”, navela je ona.

U obraćanju se osvrnula i na odluku Savjeta EU o osnivanju ad hoc radne grupe za pristupni ugovor sa Crnom Gorom, prvi nakon više od 13 godina.

“Zato pristup zasnovan na zaslugama ostaje ključan. Proširenje uspijeva kada se reforme nagrađuju. Vjerodostojna i održiva politika proširenja jača i zemlje kandidate i samu EU. Istovremeno, ostajemo u potpunosti svjesni predstojećeg rada. Imenovanja sudija, pritisci na Agenciju za sprečavanje korupcije, borba protiv pranja novca, rješavanje zlonamjernog stranog uplitanja i unapređenje vladavine prava ostaju među našim ključnim prioritetima. Crna Gora ne traži prečice. Naš cilj je jasan, da se u potpunosti pripremimo za članstvo prije pridruživanja EU”, dodala je Gorčević.

Prema njenim riječima, Crna Gora ostaje posvećena regionalnoj saradnja koja „nije samo politički izbor“, već „strateška obaveza utemeljena na našem uvjerenju da se mir, stabilnost i prosperitet mogu izgraditi samo kroz dijalog, partnerstvo i multilateralizam“.

“Nema potpune Evrope bez uspješnog Zapadnog Balkana. Isto tako, nema održivog proširenja bez snažne regionalne saradnje. A naš evropski i evroatlantski put oduvijek je izgrađen na principima mira, saradnje i dobrosusjedskih odnosa. I mi ćemo nastaviti da ih zagovaramo”, kazala je ministarka.

Takođe smatra proširenje „demokratskim projektom“ i „prilikom za jaču Evropu“.

“U svojoj suštini, proširenje se odnosi na demokratiju, vrijednosti i politički izbor. EP igra vitalnu ulogu u ovom procesu, kao i nacionalni parlamenti širom Evrope, političke organizacije, organizacije civilnog društva i demokratske institucije. Rezolucija koju je usvojio EP stoga nije samo procjena napretka. Ona je takođe važan politički signal da proširenje ostaje strateška investicija u budućnost Evrope. Značaj budućeg ugovora o pristupanju nadilazi pravna i tehnička pitanja”, navela je Gorčević, te dodala kako članstvo „zahtijeva demokratsku ratifikaciju od EP, ali i od parlamenata zemalja EU i država članica.

“Proširenje je stoga projekat koji pripada evropskim građaniam i njihovim demokratskim institucijama”, dodala je Gorčević.

Priznanje je odala i Skupštini Crne Gore, koja je usvojila rekordan broj zakona kako bi se zemlja uskladila sa pravnom tekovinom EU.

“Naredni mjeseci su odlučujući. Naša ambicija je da do kraja ove godine zatvorimo sva preostala poglavlja i krenemo ka završnoj fazi pregovora o pristupanju. Želim da zahvalim svima koji nastavljaju da podržavaju evropski put Crne Gore. Radimo zajedno kako bismo sljedeće poglavlje evropskog proširenja učinili zajedničkom pričom o uspjehu, uspjehom za Crnu Goru, uspjehom za Zapadni Balkan i uspjehom za jaču i ujedinjeniju Evropu”, zaključila je Gorčević.

Na pitanja novinara, ministarka je odgovorila da su hibridne prijetnje i napadi sve češći kako u EU, tako i u Crnoj Gori.

“Nije tajna da je svaka zemlja prije pridruživanja – govorim o iskustvu koje smo imali u Hrvatskoj, Rumuniji, Bugarskoj, Poljskoj – imala isti scenario. Za nas, završna faza je veoma važna da ostanemo na pravom putu, da idemo i završimo reforme, da zatvorimo sva poglavlja do kraja godine. Da, tražimo podršku EK i država članica kada je u pitanju strano miješanje”, navela je ona.

Kako je dodala, ovaj „već viđeni scenario“ očekuje i u našoj zemlji.

“Sličnu situaciju očekujemo u Crnoj Gori, imajući u vidu da ćemo imati lokalne izbore u junu 2027. godine, jer ćemo imati, da tako nazovem, političku kampanju koja će biti kombinovana sa hibridnim napadima”, zaključila je ona.

Ovo stanje potvrdio je i Šarec iz iskustva Slovenije, te izrazio nadu da je EU „veoma svjesna ovih prijetnji i napada“.

“Siguran sam da će Evropska unija učiniti sve što je u njenoj moći da pomogne Crnoj Gori, a i drugima, jer je bezbjednost jedne zemlje bezbjednost svih nas”, zaključio je on.

Komentarišući odnose sa Hrvatskom, Gorčević je podsjetila na intenziviranje bilateralnih aktivnosti kako bi se riješili otvoreni sporovi.

“Iz perspektive Crne Gore, želimo riješiti sva pitanja prije ulaska u Evropsku uniju. A ovo je takođe jasan glas kako želimo rješavati stvari kao buduća država članica. Dakle, komunikacija je u toku. Nadam se da ćemo u sljedećih nekoliko i narednim mjesecima vrlo dobro riješiti većinu ovih pitanja. Nadajmo se sva, ali za neka od njih potrebno je vrijeme. Mislim da se ova komunikacija odvija u optimističnom tonu kako bi se pregovori završili i poglavlja zatvorila i to, na kraju, bude verifikovano i u parlamentu”, navela je ona te ukazala da je uz pomoć hrvatskih stručnjaka Crna Gora zatvorila 13 poglavlja.