Gostujući u centralnoj informativnoj emisiji Televizije E poručila je da bi o takvim rješenjima, u konačnici, odlučivale političke partije, koje nemaju interes da se lako odreknu postojećih mehanizama moći.
„Mnogo je izvjesnije da mi idemo korak po korak, pa da se pravi jedna vrsta kombinacije u kojoj bi partije imale neki broj zagarantovanih mjesta, a da bi iz ostatka liste mogli da se određeni kandidati dalje profilišu“, rekla je Uljarević.REFERENDUM NOSI DEMOKRATSKI POTENCIJAL, ALI I OZBILJNE RIZIKE
Govoreći o prijedlogu predsjednika države Jakova Milatovića o raspisivanju referenduma o uvođenju otvorenih lista, Uljarević je kazala da takva ideja ima demokratski potencijal i može donijeti benefite građanima, ali da ostaje otvoreno pitanje njene primjenjivosti u postojećem političkom i institucionalnom kontekstu.
Prema njenim riječima, MIlatović je pitanje referenduma olako pokrenuo , jer bi njegovo organizovanje zahtijevalo dugu, inkluzivnu i stručnu javnu raspravu.
„Trebalo bi da se pripremi javno mnijenje da se odredi oko određenog pitanja, da ne bismo prosto došli u situaciju u kojoj bi to moglo da rezultira nečim kao što je referendum u Botunu, sa čijim rezultatom teško mogu da se izbore vlasti na nacionalnom nivou, a pitanje je koliko je ono u javnom interesu“, istakla je Uljarević.
PODRŠKA EU VISOKA, ALI U PADU
Na pitanje kako bez suštinskih reformi i sa slabim institucijama zadržati kurs ka Evropskoj uniji, Uljarević je podsjetila na rezultate zajedničkog istraživanja CGO i Instituta Damar, prema kojem 64 odsto građana želi da Crna Gora postane članica EU. Istovremeno, kako je navela, iskristalisala se petina građana koji su odlučno protiv, dok raste broj neodlučnih.
„Iako je ta podrška velika i snažna, ona je u padu. Oko 13–14 odsto za posljednje dvije godine“, rekla je Uljarević, dodajući da građani institucije doživljavaju kao slabe, a političku volju za evropske integracije kao upitnu.
Naglasila je da postoji snažan skepticizam u pogledu sposobnosti institucija da do 2026. godine zatvore sva preostala pregovaračka poglavlja, čak i uz „neku vrstu nade da će EU ponovo progledati kroz prste“.
„Da bi taj put bio kredibilan, institucije moraju konačno da se okrenu reformskim procesima. Oni su jasno zacrtani u Reformskoj agendi. Za to postoje sredstva. Evropska unija je spremna da uloži, ali mi, nažalost, nemamo neupitnu političku volju“, poručila je Uljarević.
PROVJERA DIPLOMA I ODGOVORNOST FUNKCIONERA
Komentarišući odluku Vlade da zabrani nostrifikaciju diploma sa Univerziteta Megatrend, Uljarević je pojasnila da se zabrana odnosi na zahtjeve podnešene nakon stupanja odluke na snagu, ali ne i na diplome koje su već nostrifikovane.
Smatra da bi trebalo provjeriti i obrazovne isprave onih koji donose odluke, te da bi bila dobra poruka javnosti da se objavi gdje i u kojem roku su se školovali poslanici i članovi Vlade.
„Mnogo važnije bi bilo da se napravi jedna temeljna provjera obrazovnih isprava naših najviših zvaničnika, posebno članova i članica Vlade, kao i poslanika i poslanica Skupštine Crne Gore“, ocijenila je Uljarević.
ODLUKA O KARADŽIĆU VAŽAN ISKORAK
Osvrćući se na odluku Savjeta JU „Ratkovićeve večeri poezije“ da ratnom zločincu Radovanu Karadžiću oduzme književnu nagradu, Uljarević je kazala da je riječ o jednoj od najvažnijih odluka u godini obilježenoj politički indukovanim revizionizmom.
„Dobro je da se Bijelo Polje kao grad od toga distancira, dobro je da se ‘Ratkovićeve večeri poezije’ od toga distanciraju i da se na taj način spere ljaga i sa Ratkovića“, rekla je ona, dodajući da se time manifestacija ponovo otvara za one koji su je ranije zaobilazili.
Upozorila je, međutim, da za tu odluku nijesu glasale partije vlasti – Demokrate, Demokratski front i Pokret Evropa sad – što, kako smatra, ukazuje da će se problem revizionizma preliti i u narednu godinu.
PRITISKI NA MEDIJE I ULOGU TUŽILAŠTVA
Govoreći o progonu medija, urednika i novinara, Uljarević je ocijenila da tužilaštvo ne bi smjelo da preuzima ulogu samoregulatora u novinarskoj profesiji.
„Može da vam se dopada ili ne dopada kako određeni mediji izvještavaju, ali to nije posao tužilaštva. Mi do sada nijesmo dobili uvjerljivu argumentaciju da je riječ o krivičnim djelima“, naglasila je.
Preporučeno
Takvi postupci, kako je zaključila, proizvode efekat zastrašivanja i mogu biti zabilježeni u međunarodnim izvještajima o slobodi medija, što nije odlika demokratskog društva.
Video