Ono što su nakon sjednice saopštili na odvojenim konferencijama za novinare premijer Spajić i ministar Šaranović pokazuje potpuno odsustvo jedinstva i integriteta aktuelne izvršne vlasti. Nedvosmisleno se potvrđuje da su Demokrate za Spajića nužno zlo, da on nema nikakvu kontrolu, ali i da su vicepremijer Aleksa Bečić i njegovi ljudi u izvršnoj vlasti zaduženi da ovu vladu drže pod kontrolom onih struktura koje su na vlast u Crnoj Gori nakon izbora u avgustu 2020. godine instalirale proruske i prosrpske političke elite.

JEDNOGLASNA ODLUKA

Spajić je novinarima rekao da je Vlada jednoglasno usvojila „jedan neformalni i dva formalna zaključka“.

Neformalni se, kako je objasnio, odnosi upravo na to da Brđanin nema povjerenje 44. vlade, dok su dva formalna – da je Vladi prihvatljiv prijedlog ministra unutrašnjih poslova Danila Šaranovića, koji insistira na Brđaninovom razrješenju i da se rasprava o toj tački dnevnog reda odgodi do poneđeljka.

“Vlada podržava prijedlog ministra Šaranovića za razrješenje direktora policije na osnovu odluke Skupštine Crne Gore. Drugi zaključak je da se ova tačka odlaže za ponedjeljak, a ministar Šaranović se zadužuje da planira i preduzme radnje povodom realizacije ovih aktivnosti”, naglasio je Spajić na konferenciji za medije.

Premijer je komentarisao i lažnu vijest da je sa dnevnog reda sjednice skinuo Šaranovićev prijedlog, uz konstataciju da je osim te „objavljena serija netačnih informacija“.

“To naprosto nije tačno i ne znam zašto to neki mediji rade. Razumijem opoziciono djelovanje, ali mislim da je loše građane informisati na pogrešan način i lažnim vijestima. Vlada je potpuno saglasna da ministar Šaranović postupa i ima sagovornike od povjerenja. Bitno je da Uprava policije sarađuje dobro sa Ministarstvom unutrašnjih poslova, ali je bitno i da sve bude u skladu sa našim evropskim putem i da ne postoji nikakva sumnja sa bilo koje strane iz Brisela ili od međunarodnih partnera da želimo da politizujemo bilo koju funkciju”, naglasio je Spajić.

Šef izvršne vlasti, međutim, nije mogao da odgovori na pitanje kada će Brđanin biti smijenjen, uz konstataciju da je taj odgovor „teško dati“?!

“Postavili smo očekivanja kada treba da se desi ta odluka – do ponedjeljka. Nadam se da ćemo brzo dobiti odgovor Evropske komisije i da neće biti nesporazuma po tom pitanju”, naglasio je on.

Kazao je da Vlada očekuje da će u maju ili junu dobiti Izvještaj o ispunjenosti privremenih mjerila (IBAR) i poručio kako nikome neće dozvoliti da to ugrozi.

“Dobijanjem IBAR-a Crna Gora zauvijek i nepovratno izlazi iz balkanske kaljuge u kojoj se nalazila 30 godina. Iz Evropske komisije su nam potcrtali da do tada ne smije biti iznenađenja i velikih odluka koje se nijesu desile u konsultaciji sa njima. Zbog toga je bitno da sve bude u koordinaciji sa EK. To ne govorim samo za ministra unutrašnjih poslova, to se odnosi i na druge resore, poput Ministarstva pravde, Ministarstva kulture, Ministarstva energetike”, objasnio je Spajić odluku o odgađanju Šaranovićeve inicijative za smjenu Brđanina.

NEKO LAŽE

Bio je precizan i da ministri, tokom jučerašnje sjednice Vlade nijesu raspravljali o tome ko bi mogao biti novi direktor Uprave policije, već da su samo govorili o zaključcima Kadrovske komisije i prijedlogu da Šaranović koordinira policijom do izbora novog direktora.

Ubrzo ga je, međutim, demantovao upravo ministar Šaranović koji je zakazao neku vrstu kontrakonferencije za novinare i saopštio da je premijeru na sjednici predložio čak četiri kandidata za novog direktora Uprave policije, ali da je Vlada, ipak, odlučila da baš on bude ovlašćen za koordinatora?!

“Predložio sam premijeru ne jednog, već četiri kandidata za direktora Uprave policije. Nije bilo odgovora na predložene kandidate, već je opredjeljujuća volja bila da se ja ovlastim da kooridiniram Upravom policije do izbora v. d. direktora”, rekao je Šaranović, ne želeći da otkriva imena kandidata koje je predložio.

Otkrio je medijima i da je za svoju inicijativu juče tražio saglasnost komesara za proširenje i dobrosusjedsku politiku Olivera Varheljija, s kojim je telefonom razgovarao nakon sjednice Vlade i koji mu je, kako je prenio novinarima, dao punu podršku.

“Prije nego što sam došao na konferenciju telefonski sam se čuo sa Varheljijem i rekao je da je u cjelosti saglasan sa stavom, da imamo podršku da preduzmemo sve korake. On je bio jasan i upoznat je sa svakim detaljem sa današnje sjednice Vlade, a cilj je da se postigne maksimalna operativnost Uprave policije. EK nas podržava u namjeri da u najkraćem roku preduzmemo sve korake da postignemo maksimalnu operativnost policije”, precizirao je Šaranović.

EK interesuje, kako je rekao, da Vlada učini sve što je u njenoj nadležnosti da se postigne ključni cilj, a to je odlučna borba protiv svih oblika kriminaliteta.

“Tako da smo i na ovaj način dobili snažnu podršku rukovodstva EK u odblokiranju ovog procesa koji treba da znači postizanje maksimalne operativnosti bezbjednosnog sketora u borbi protiv organizovanog kriminala i korupcije”, naglasio je Šaranović.

I on je komentarisao medije, uz konstataciju da je razbio „blijed pokušaj“ pojedinih koji su, kako je rekao, zlonamjernim tumačenjima isticali da neko želi da politizuje policiju.

“Ne postoji nijedan opravdan razlog i na činjenicama utemeljen koji bi bilo ko mogao da navede da sam kao ministar unutrašnjih poslova učinio jedan akt koji bi opravdao neodrživu tezu da se želi politizacija Uprave policije. Posvećen sam depolitizaciji Uprave policije”, naglasio je Šaranović.

„POPRAVNI“ RAZGOVOR

Rekao je i da je predložio da, odmah nakon dobijanja ovlašćenja da kao ministar koordinira policijom, ovlašćenje prenese na policijskog službenika koji je konkretno pomoćnik direktora Uprave policije.

“Na taj način bismo postigli dva cilja – maksimalnu operativnost Uprave policije, razrješenje direktora koji je delegitimisan prvo u parlamentu, pa u Vladi i postizanje pune operativne nezavisnosti Uprave policije. Ponavljam, kazao sam da ću istog trenutka nakon što se završi sjednica Vlade ovlašćenje prenijeti na policijskog službenika i učiniti nešto što se nikada nije desilo u Crnoj Gori, a siguran sam i u mnogo razvijenijim demokratskim društvima, a to je da praktično odmah u ponedjeljak raspišem interni javni oglas gdje bi se svi policijski službenici koji ispunjavaju uslove za direktora mogli prijaviti, kako bismo došli do najboljeg mogućeg kandidata koji bi odgovorio apsolutnom prioritetu Crne Gore, a to je postizanje mjerljivih rezultata u borbi protiv organizovanog kriminala i korupcije”, kazao je ministar unutrašnjih poslova.

Šaranović se, međutim, nije pozvao na član zakona koji omogućava ministru unutrašnjih poslova raspisivanje ,,internog javnog oglasa“ za čelnika Uprave policije.

KAD MINISTAR ,,ISPRAVLJA SEBE“

No, objasnio je kako je razriješen problem konsultacija sa Evropskom komisijom na sjednici Vlade.

“Iako nijesmo imali odgovore na predložene kandidate, već je bila opredjeljujuća volja da se ovlastim za koordinatora, ja sam predložio te prijedloge, ali je jedan broj članova Vlade sugerisao da se odloži sjednica do ponedjeljka, imajući u vidu da treba voditi računa o integracionom procesu Crne Gore i da je neophodno da se kao ministar konsultujem sa Evropskom komisijom oko ovih prijedloga”, objasnio je on kako se dogodilo da već juče ne bude imenovan za koordinatora Uprave policije i demantujući navode premijera da se nije govorilo o kandidatima koji bi mogli zamijeniti Brđanina.

Na pitanje da prokomentariše mišljenje pravnika da time što će potencijalno biti koordinator policije krši zakon, Šaranović je zaključio kako ni on, ni njegovi najbliži saradnici i u ranijim poslovima nikada nijesu učinili nikakvu vrstu nezakonitosti, pa nemaju namjeru, kako je rekao, ni sada.

Nekoliko sati kasnije, međutim, ispostavilo se da je Šaranović u međuvremenu imao „popravne“ telefonske komunikacije sa Briselom, poslije kojih nije

zakazivao novu konferenciju za medije, već je preko mreže Iks poručio kako ipak nije opcija da on koordinira Upravom policije.

“Jasno je da prijedlog ministara PES-a, članova Kadrovske komisije, da koordiniram UP nije opcija, a koji je formalizovan ka Vladi nakon tog zahtjeva”, napisao je Šaranović na mreži Iks (X).

Zato je, kako navodi, predložio četiri kandidata za vršioca dužnosti direktora UP.

“Očekujem da se do ponedjeljka izabere jedan od njih, kako se više ne bi bez ikakvog razloga odlagala smjena direktora koji nema podršku Vlade i parlamenta”, zaključio je on.

Brisel se zvanično nije oglašavao povodom inicijative za smjenu direktora Uprave policije, odnosno da li je Evropska komisija preuzela na sebe ulogu kadriranja u crnogorskom sektoru bezbjednosti.

“Nemamo komentar na tu temu”, kratko su odgovorili na niz pitanja Pobjede da se izjasne o smjeni Brđanina i imenovanju Šaranovića za koordinatora policije.

Zoran Brđanin, kojeg je prošle godine u dva navrata nezakonito smjenjivala vlada Dritana Abazovića pravosnažnom presudom Upravnog suda vraćen je na funkciju direktora Uprave policije, ubrzo pošto je konstituisana vlada Milojka Spajića i on je postupio po sudskoj presudi.

“Ne bih volio da se igram galimatijasa kojeg se igrala 43. vlada. Mislim da postoji prostor za dogovor i razgovor sa Brđaninom, kao i civilizovani načini koji su primjereni demokratskoj i evropskoj praksi. Treba raditi sve u skladu sa zakonima ove države”, rekao je u januaru Spajić.

Galimatijas se, međutim, nastavlja, pa je, sudeći prema svemu što je saopštio na jučerašnjoj konferenciji za medije neizvjesno hoće li Brđanin u poneđeljak biti razriješen, bez obzira na, kako tvrde, jednoglasan stav Vlade da on ne može ostati na čelu Uprave policije.

Zoran Brđanin, kako nam je rekao, za sada ne želi da komentariše situaciju u kojoj se našao.

I sudbina ministra Milovića zavisi od Brisela?!

Ministar pravde Andrej Milović ostaće na toj poziciji do maja ili juna, do dobijanja Izvještaja o ispunjenosti privremenih mjerila (IBAR), od kojeg će zavisiti njegova sudbina u Vladi.

Milović je prošle subote iznenada isključen iz Pokreta Evropa sad, stranke čiji je lider premijer Milojko Spajić.

Odgovarajući na pitanja novinara, Spajić je juče rekao da su Milovića izbacili iza stranke jer većina nije bila saglasna sa njegovim djelovanjem i stavovima, ali da će on ostati ministar pravde do dobijanja IBAR-a.

“Većina u PES-u se nije slagala sa nekim njegovim djelovanjem, stavovima i nepotrebnim svađama. Svi smo vidjeli šta se dešavalo na Odboru za bezbjednost. Sada želimo da do dobijanja IBAR-a Vlada bude predvidiva, da ne bude potresa i da se svi fokusiraju na rad i dalje rezultate. Prioritet svih prioriteta su poglavlja 23 i 24. Bitno je da se svi fokusiraju na svoj posao, tako da ćemo do dobijanja IBAR-a, sagledati rad ministra pravde i njegovog tima od kojih će i zavisiti dobijanje IBAR-a. Prema radu ministra Milovića ću se odnijeti u odnosu na to hoće li Crna Gora dobiti IBAR ili ne. Tada ćemo napraviti presjek stanja kako bismo vidjeli ko je radio, a ko nije”, rekao je Spajić.

Odluku šefa države Jakova Milatovića da podnese ostavku na sve funkcije u PES-u i njegove tvrdnje da su rukovođenje tim pokretom preuzeli ljudi bliski bivšem režimu nije želio da komentariše. Rekao je samo da svako ima pravo da izađe iz partije ili da u njoj bude.

Poručio je i da to što su neki članovi podgoričkog odbora PES-a, nakon Milatovića, takođe napuštili partiju, neće ugroziti vlast u glavnom gradu.

“PES će i dalje biti najveći odbornički klub u Podgorici”, zaključio je Spajić.