VD VDT-a da se bira iz reda starješina organa ili državnih tužilaca u slučaju prestanka mandata

Ovaj akt, koji je izazvao burnu reakciju dijela javnosti zato što, pored ostalog, predviđa ukidanje Specijalnog državnog tužilaštva, kao i Prijedlog zakona o tužilaštvu za organizovani kriminal i korupciju upućeni su Venecijanskoj komisiji na mišljenje. Predviđeno je da ovo tijelo Savjeta Evrope usvoji mišljenje na plenarnoj sjednici 19. i 20. marta.

Član 48

I parlamentarna većina i Vlada imaju izmjene za član 48 aktuelnog Zakona o državnom tužilaštvu, kojim je preciziran prestanak mandata vrhovnog državnog tužioca.

Stav tri tog člana precizira da „u slučaju ostavke ili razrješenja Tužilački savjet određuje vršioca dužnosti vrhovnog državnog tužioca iz reda državnih tužilaca iz VDT-a“.

Parlamentarna većina predložila je da se izbriše dio koji se odnosi na to da se v. d. bira iz reda državnih tužilaca iz VDT-a, te predložila da se doda da „osoba koja ispunjava uslove iz člana 43“ predloženog akta „može biti određena za vršioca dužnosti vrhovnog državnog tužioca“.

Predlažu i da se v. d. bira na period od šest mjeseci, a da u slučaju da vrhovni državni tužilac ne bude izabran u tom periodu ista osoba može ponovo biti v. d, ali samo još jednom.

Vlada predlaže, pak, da se precizira član parlamentarne većine, na način što propisuju da Tužilački savjet u slučaju prestanka mandata ili razrješenja vrhovnog državnog tužioca može vršioca dužnosti birati među starješinama tužilačkih organa ili iz reda državnih tužilaca koji ispunjavaju uslove iz člana 43 zakona.

Vlada amandmanom propisuje i da Tužilački savjet upućuje svim državnim tužilaštvima oglas za prijavu kandidata za poziciju vršioca dužnosti vrhovnog državnog tužioca u roku od pet dana od raspisivanja javnog konkursa.

– Tužilački savjet će organizovati intervju sa kandidatima koji ispunjavaju uslove propisane zakonom u roku od pet dana od zatvaranja konkursa – piše u Vladinim amandmanima.

Vršilac dužnosti vrhovnog državnog tužioca se postavlja na period od šest mjeseci, a ista osoba ne može biti birana za tu poziciju više od dva puta.

Iskustvo

Vlada predlaže i da uvrsti novi član koji predviđa smanjenje broja godina iskustva neophodnih za izbor vrhovnog državnog tužioca.

Aktuelnim zakonom predviđeno je (u članu 43 stav 2) da kandidat mora da „ima radno iskustvo od najmanje 15 godina kao državni tužilac ili sudija ili najmanje 20 godina na drugim pravnim poslovima“.

Vlada predlaže da osoba mora da ima najmanje 10 godina iskustva kao državni tužilac ili sudija ili najmanje 15 godina na drugim pravnim poslovima.

Vlada predlaže i da razlog za prestanak funkcije državnog tužioca, pored ostalog, bude i ukidanje državnog tužilaštva.

Vlada je predložila i preciziranje prijedloga koji se odnosi na razlog za razrješenje, odnosno ako državni tužilac: „Očigledno suprotno zakonu preduzima ili ne preduzima mjere u određenom slučaju, iako je znao ili je mogao znati i bio je dužan da zna da će takvi postupci ozbiljno povrijediti prava drugih ili ugled državnog tužilaštva“.

Reorganizacija

Amandman Vlade predviđa i da za državnog tužioca u VDT-u može biti birana osoba koja radi kao državni tužilac, odnosno sudija, najmanje 12 godina. Aktuelnim zakonom propisano je 15 godina.

Pored toga, predlažu i da za izbor tužilaca u više državno tužilaštvo mogu biti birane osobe koje su radile najmanje 10 godina kao sudije, državni tužioci, advokati, notari, profesori pravnih nauka ili na drugim pravnim poslovima, dok je za te pozicije u Vrhovnom državnom tužilaštvu neophodno 12 godina radnog iskustva.

Vlada predlaže i da se član 84 aktuelnog zakona, koji reguliše „raspoređivanje na rad u drugo državno tužilaštvo bez pristanka državnog tužioca“, izmijeni.

Aktuelni zakon propisuje da: „U slučaju reorganizacije državnog tužilaštva kojom se smanjuje ili ukida broj mjesta državnih tužilaca Tužilački savjet može rasporediti na rad u drugo državno tužilaštvo državnog tužioca bez njegovog pristanka“.

Iz Vlade dodaju da se „posebno uzima u obzir evaluacija rada državnog tužioca u skladu sa zakonom, dužina obavljanja tužilačke funkcije, njegovo ili njeno mjesto prebivališta i porodična situacija državnog tužioca“.

Vremenski limit

Vlada predlaže preciziranje normi koje je predložila parlamentarna većina, a odnose se na Tužilački savjet, na način da se u okviru člana 184 („Mandat Tužilačkog savjeta“) uvrsti pet novih stavova.

Predlažu član 184a kojim se propisuje vremenski limit za izbor članova Tužilačkog savjeta: „Mandat aktuelnim članova Tužilačkog savjeta prestaje danom stupanja na snagu ovog zakona“.

– Članovi Tužilačkog savjeta… nastavljaju da obavljaju svoje dužnosti do izbora i proglašenja novih članova Tužilačkog savjeta. Izbor članova Tužilačkog savjeta iz reda državnih tužilaca obaviće se u roku od 45 dana od dana stupanja na snagu ovog zakona – navedeno je u stavu.

Nadležno radno tijelo parlamenta će, dodaje se, raspisati javni poziv za izbor članova Tužilačkog

savjeta iz reda uglednih pravnika u roku od osam dana od dana stupanja na snagu ovog zakona.

– Postupci za izbor šefova državnih tužilaštava i državnih tužilaca koji su pokrenuti, ali nisu završeni stupanjem na snagu ovog zakona, biće obustavljeni – napisano je u amandmanu.

Članom 184b propisano je da će „odluka o izboru v. d. vrhovnog državnog tužioca biti donešena 15 dana od izbora Tužilačkog savjeta „u skladu sa ovim zakonom“.

Članom 184c predviđa se da će Komisija za etički kodeks državnih tužilaca biti izabrana u roku od 15 dana od izbora članova Tužilačkog savjeta, „u skladu sa ovim zakonom“.

Novo tužilaštvo

Parlamentarna većina predložila je da predmeti koji spadaju u nadležnost tužilaštva za organizovani kriminal i korupciju, a koji su bili u nadležnosti Specijalnog državnog tužilaštva, preuzme novo tužilaštvo u roku od 30 dana od izbora starješine tužilačkog organa.

Vlada predlaže da do preuzimanja vrhovni državni tužilac bude vršilac dužnosti starješine organa tužilaštva za organizovani kriminal i korupciju, dok šef tog organa ne bude imenovan, dok će tužioci iz VDT-a i viših državnih tužilaštava raditi na predmetima koji su u nadležnosti novouspostavljenog tužilaštva, a na osnovu odluke vrhovnog državnog tužioca.

Alternativno, navodi Vlada, taj član može da glasi: „Do preuzimanja slučajeva, vrhovni državni tužilac je vršilac dužnosti šefa tužilaštva za organizovani kriminal i korupciju, dok državni tužioci iz VDT-a i viših državnih tužilaštava postupaju u predmetima koji su u nadležnosti tužilaštva za organizovani kriminal i korupciju, u kojima se, ili bi trebalo, izreći mjere tajnog nadzora, u pritvorskim slučajevima i slučajevima u kojima može nastupiti zastara krivičnog gonjenja“.

Tužioci će imati pravo na novčanu nadoknadu za rad na takvim predmetima, u skladu sa regulativama Vlade.

Crvena linija

Ministar pravde i ljudskih i manjinskih prava Vladimir Leposavić je, u okviru obilježavanja sto dana rada Vlade, rekao da rade na reformi tužilačkih zakona, te da su pripremili zakonske amandmane i obavili pregovore sa Venecijanskom komisijom kako bi zakonske izmjene bile u skladu sa zahtjevom vladavine prava.

– To je stvaranje uslova da se konačno postigne napredak u poglavljima 23 i 24 – ocijenio je on.

Iz Venecijanske komisije su ranije za Pobjedu rekli da je Leposavić 16. februara tražio mišljenje tog tijela Savjeta Evrope o tužilačkim zakonima.

Skupština Crne Gore trebalo je 18. februara na vanrednoj sjednici da raspravlja o tužilačkim zakonima, ali je sjednica odgođena. Nakon oštrih kritika Brisela i američke administracije o predloženim aktima, dio vladajuće većine zatražio je da se rasprava i usvajanje tih zakona odgodi.

Iz Evropske komisije su komentarišući predložene zakone za Pobjedu ranije kazali da bi Crna Gora na putu ka EU trebalo da postigne dalji napredak u reformi vladavine prava, uključujući napredovanje, a ne nazadovanje u sprovođenju reformi pravosuđa.

Napomenuli su i da Crna Gora mora obezbijediti širok proces konsultacija prilikom usvajanja novog zakonodavstva i aktivnosti koje su ključne za uspješan proces reformi u oblasti vladavine prava.

U dopisu koji su sve članice parlamentarne većine – osim najjačeg saveza tog bloka Demokratskog fronta – uputile predsjedniku Skupštine Aleksi Bečiću zatraženo je da se na kraći rok odgodi razmatranje predloženih zakona da bi, kako su precizirali, Vlada bila u mogućnosti da obavi neophodne konsultacije sa evropskim partnerima saglasno Sporazumu o stabilizaciji i pridruživanju Crne Gore EU.

Premijer Zdravko Krivokapić je tokom vanrednog obraćanja nakon otkazivanja vanredne sjednice Skupštine Crne Gore kazao da im je vrlo jasno da partneri kažu da bi ovakvim usvajanjem zakona prešli crvenu liniju.

– To znači da u dosadašnjim izvještajima koji su bili takvog karaktera da je uvijek ključna riječ bila „zastoj“, ovoga puta bi ta riječ bila „nazadovanje“. To „nazadovanje“ ne bi omogućilo da u brzom

vremenskom periodu odradimo sve aktivnosti koje smo zamislili i način podrške bi bio drugačiji – kazao je Krivokapić. 

Tužilački savjet da proglašava predsjednik Skupštine a ne države

Izmjene Zakona o državnom tužilaštvu parlamentarne većine predviđaju i da sastav Tužilačkog savjeta proglašava predsjednik Skupštine Crne Gore, dok je aktuelnim zakonom propisano da to čini predsjednik Crne Gore.

Novina tog akta je i izmjena strukture Tužilačkog savjeta. Prema aktuelnom rješenju to tijelo ima 11 članova – šest tužilaca, četiri ugledna pravnika i predstavnika Ministarstva pravde.

Prijedlog zakona predviđa da u Tužilačkom savjetu budu četiri tužioca, pet uglednih pravnika i predstavnik Ministarstva pravde.

Parlamentarna većina predložila je i smanjenje broja godina iskustva neophodnih za izbor članova Tužilačkog savjeta iz reda uglednih pravnika, sa 10 na osam godina.

Vlada podržava smanjenje broja godina radnog iskustva na pravnim poslovima, ali precizira da to mora biti osoba koja uživa ličnu i profesionalnu reputaciju, ona/on nije osuđivan za djelo koje nju/njega čini nedostojnim obavljanja tužilačkih dužnosti u skladu sa predloženim zakonom i ne prima penziju.

Status glavnog specijalnog tužioca i tužioca iz SDT-a

Parlamentarna većina je članom 48 propisala i status glavnog specijalnog državnog tužioca i specijalnih tužioca, propisujući da stupanjem na snagu novog zakona oni imaju status neraspoređenih tužilaca.

– Do izbora šefa državnog tužilaštva za organizovani kriminal i korupciju, VDT će postupati u predmetima koji ne tolerišu odlaganje, a koji su bili u nadležnosti SDT-a – navedeno je u prijedlogu zakona.

Vlada, kao i parlamentarna većina, predlaže da ih Tužilački savjet u roku od šest mjeseci od stupanja na snagu ovog zakona rasporedi na upražnjena radna mjesta, u skladu sa odlukom o broju državnih tužilaca.

Saglasnost raspoređenih državnih tužilaca nije neophodna.

– Do raspoređivanja glavni specijalni državni tužilac i specijalni tužioci imaju pravo na osnovnu platu u iznosu zarade koju su zaradili u mjesecu koji prethodi mjesecu stupanja na snagu ovog zakona – navedeno je u amandmanu Vlade.

Sjednice konferencije državnih tužilaca i onlajn

Vlada amandmanima predviđa i dopunu Zakona o državnom tužilaštvu, na način da se u članu 22 aktuelnog akta – Odlučivanje Konferencije državnih tužilaca – doda da se sjednice (na kojima je neophodna prisutnost najmanje dvije trećine članove, a odluke donose većinom prisutnih) mogu održati i potvrdom elektronske prisutnosti članova, te da se na taj način mogu donositi i odluke.

Lakši discipinski prekršaji

Vlada je predložila da se dopuni predloženi član parlamentarne većine koji se odnosi na dopunu Zakona o državnom tužilaštvu u dijelu lakših disciplinskih prekršaja.

Amandmanom je predviđeno da novi lakši disciplinski prekršaj bude ako tužilac: „Jasno, suprotno zakonu, preduzima ili ne preduzima mjere u određenom slučaju iako je znao ili je mogao znati i bio je dužan da zna da bi takve radnje ozbiljno kršile prava drugih“.