U kolumni dugogodišnjek dopisnika Večernjeg iz Brisela, Tomislava Krasneca, navodi se da će Hrvatska pokazati dobru volju time što će podržati najvjerovatnije tri poglavlja.

Kako piše Krasnec, pozivajući se na izvore u Briselu, Hrvatska će na ovaj način poslati poruku Podgorici da mora da postoji dobra volja za rješavanjem otvorenih pitanja u bliskoj budućnosti.

“Evropska komisija i većina država članica unutar Savjeta EU žele zatvaranje četiri poglavlja. Ipak, sve ide prema tome da zvanični Zagreb ipak dopusti zatvaranje tri ili dva poglavlja (naša upućena procjena: tri), u gestu koji će sadržati poruku da dobra volja u Zagrebu postoji, ali da se u Podgorici niko ne bi smio zanositi da se prema Hrvatskoj može odnositi sa figom u džepu. Odnosno, da u Podgorici mora biti uvijek prisutna dobra volja za rješavanjem postojećih otvorenih pitanja, koja je Hrvatska pobrojala u nedavnom non-paperu upućenom Crnoj Gori”, piše u kolumni.

Podsjeća se da bi inicijalna kapisla za ovu odluku mogla biti junska Rezolucija o Jasenovcu, koju je Skupština Crne Gore izglasala, kako navodi autor kolumne, podstaknuta prosrpskim stranakama kao neodgovornu i pomalo svađalačku reakciju na ranije izglasanu rezoluciju UN o Srebrenici.

Krasnec, koji je dopisnik iz Brisela od 2011. godine, navodi da će Hrvatska, uprkos interesu da pomogne Crnoj Gori, smanjenjiti podršku u kontekstu broja poglavlja koja trebaju biti zatvorena, te da će na taj način poslati i poruku prosrpskim strankama u crnogorskoj vlasti.

Povezani članci

Politika

Da li će Hrvatska zahtijevati od Crne Gore da povuče Rezoluciju o genocidu u Jasenovcu?

Politika

Hrvatska neće dozvoliti da u unutarpolitičkim igrama u Podgorici bude moneta za potkusurivanje, pogotovo osobama poput Mandića

Društvo

Čestitke povodom Dana nezavisnosti

“Hrvatska takođe šalje poruku da sa prosrpskim strankama u vlasti Crna Gora ne može dobiti baš sve i odmah, što god poželi i kad god poželi. Za to je ipak potrebna jasnija proevropska politika, a ona uključuje i konkretnije rezultate u dobrosusjedskim odnosima. A o tome se pita prvenstveno Hrvatska”, piše autor kolumne.

Podsjeća se i kako su Albanija i Crna Gora javno iskazale ambiciju da dovrše pregovore o članstvu u EU do kraja 2026. godine, što bi, prema izvorima Večernjeg, moglo biti spomenuto i u zaključcima Savjeta EU, o kojima se ipak još pregovara.

“Ako sve bude kako se sada čini da će biti, Srbija će ostati bez pomaka, a Albanija i Crna Gora napredovaće do kraja ovog mjeseca prema EU, što se može protumačiti i kao ishod u kojem Crna Gora ipak nije taoc evropske dinamike Srbije, ma koliko se Srbija trudila da u Podgorici drži svoje taoce”, zaključuje Krasnec.