Video
UN su ovaj dan odredile 2011. kako bi promovisale prava djevojčica.
UN procjenjuju da će do kraja sljedeće godine 435 miliona žena i djevojčica živjeti sa manje od 2 dolara dnevno, a 47 miliona njih pandemija je gurnula u siromaštvo.
Povećano siromaštvo i manjak obrazovanja su povezani i sa porastom nasilja, a čak i prije pandemije, prema podacima UN, svaka treća žena na svijetu bila je žrtva fizičkog ili seksualnog nasilja.
Dječji brakovi
“Tokom humanitarne krize, prioritet su druge stvari poput hrane i skloništa”, kaže Lirik Tompson,ekspertkinja u organizaciji Međunarodni centar za istraživanja o ženama. Zbog toga je, ocjenjuje ona, borba protiv rodnog nasilja i dječjih brakova, slabija.
Dječji brakovi su u porastu tokom pandemije koronavirusa. Djeca nisu išla u školu, što može da znači da su izloženija nasilju i seksualnim predatorima. Zbog pandemije, neke porodice pokušavaju da udome djevojčice u ekonomski stabilnija domaćinstva i tako olakšaju sebi teret.
Procjenjuje se da je pola miliona djevojčica više u opasnosti da uđe u prerani brak zbog pandemije, pokazuje oktobarski izvještaj organizacije Save the Children.
Iako su borci za prava djevojčica lobirali da se odvoje sredstva za borbu protiv dečjih brakova, većina sredstava je ove godine otišla na prevenciju i kontrolu koronavirusa.
Malo opcija
U izbjegličkim kampovima Rohindža u Bangladešu tokom pandemije je porastao broj dječjih brakova.
Jedan od stanovnika tog kampa koji je želio da ostane anoniman, rekao je za Glas Amerike da neke porodice žive u pretrpanim šatorima i da udaju ćerke koje su još djeca da bi napravili malo mjesta.
“Nijedan roditelj ne bi dao svoju ćerku drugima, ali oni to moraju da rade jer su okolnosti takve”, kazao je sagovornik
Vai Vai Nu, koonsnivačica i direktorka Ženske mirovne mreže rekla je za Glas Amerike da je porast dječjih brakova u izbjegličkim kampovima alarmantan i da ih roditelji udaju jer vjeruju da im na taj način pružaju sigurnost.
“Veruju da će ih muževi štititi bolje nego oni”, kaže Nu.
Rodno nasilje “pandemija u sjenci”
Zbog većeg društvenog distanciranja usljed pandemije, u porastu je i digitalno nasilje.
Istraživanje organizacije Plan International pokazalo je da je 32 odsto djevojčica u Indoneziji bilo zlostavljano na društvenim mrežama, dok je 55 odsto tome svjedočilo.
“U Indoneziji, djevojčice nisu žrtve samo jedne vrste rodnog nasilja, već je 395 od 500 djevojčica reklo da su iskusile nekoliko formi naslja”, kaže Nazla Marisa, direktorka te organzacije.
Zlostavljanje se događa u svim zemljama na svijetu. Tokom marta u SAD-u, maloljetnici su činili polovinu onih koji su pozivali telefon Nacionalna linije za sprječavanje seksualnog zlostavljanja. Čak 67 odsto njih je tvrdilo da je zlostavljač član porodice.
Organizacija UN za žene je opisala rodno nasilje tokom pandemije kao “pandemiju u senci”.
Obrazovanje
Obrazovanje je još jedna oblast pogođena pandemijom. Istraživanja Malala fonda pokazuju da se čak 20 miliona djevojčica nikada neće vratiti u školu kada se kriza završi.
Fond Malala pokrenula je Malala Jusufzai koja je preživjela ranjanvanje u glavu u Pakistanu, a upucana je zbog toga što je propagirala obrazovanje djevojčica. Ona je dobitnica Nobelove nagrade za mir 2014.
Školovanje djevojčica je ključno za postizanje rodne ravnopravnosti, prema novom izvj eštaju UNESKA. Kako se navodi, djevojčice su i dalje iza dječaka po broju onih koje se školuju, što je pandemija dodatno pogoršala.
Preporučeno
Širom svijeta, trenutno 132 miliona djevojčica ne ide u školu, a svaka treća iz najsiromašnijih porodica, nikada nije ni počela školovanje.
