Video
Putin je predložio održavanje direktnih pregovora sa Ukrajinom u Istanbulu, čiji je cilj postizanje trajnog mira i okončanje rata. Inicijativu je pozdravio ukrajinski predsjednik Volodimir Zelenski, rekavši da je Kijev spreman na razgovore, ali da Moskva prvo mora pristati na momentalni prekid vatre.
Nekoliko dana nakon potpune invazije Rusije na Ukrajinu u februaru 2022. godine, Rusija i Ukrajina su započele razgovore u Bjelorusiji, koji su se kasnije preselili u Istanbul. Nacrt sporazuma (Istanbul Communique) dogovorenog u tom gradu, bio je postavljen kao okvir za moguće rešenje.
Razgovori su prekinuti te godine u maju, ali ruski zvaničnici tvrde da se rješenje može postići po uzoru na taj nacrt.
Stiv Vitkof, specijalni izaslanik američkog predsjednika Donalda Trampa, takođe je pomenuo nacrt iz 2022. godine kao mogući vodič do budućeg mira.
Savjetnik Kremlja za spoljnu politiku Jurij Ušakov novinarima je, nakon Putinove jutrošnje izjave, kazao da će pregovori u obzir uzeti i nacrt koji je napušten 2022, kao i trenutnu situaciju na terenu.
Prema nacrtu, čiju su kopiju pročitali novinari Rojtersa, Ukrajina bi pristala na trajnu neutralnost u zamjenu za međunarodne bezbjednosne garancije od pet stalnih članica Savjeta bezbednosti UN: Velike Britanije, Kine, Francuske, Rusije i SAD, kao i drugih zemalja, uključujući Bjelorusiju, Kanadu, Njemačku, Izrael, Poljsku i Tursku.
Ukrajina je u suštini privremeno pristala na nenuklearnu neutralnost i da ne bude članica vojnog saveza NATO, u zamjenu za bezbjednosnu garanciju koja bi, u slučaju ruske invazije, obavezala SAD i njihove saveznike da se direktno bore protiv Rusije.
Pitanje teritorije, u nacrtu iz 2022. godine, bilo je sekundarno u odnosu na bezbjednosnu garanciju – koju su diplomate sa obje strane vidjele kao daleko najveću prepreku miru.
Preporučeno
Ukrajina je, nakon invazije, željela da joj se garantuje bezbjednost, ali su SAD i njihovi saveznici bili oprezni da se ne uključe u eventualni budući rat sa Rusijom.
