Ukupno 14 studenata, aktivista i opozicionih političara od početka godine je bilo špijunirano nedozvoljenim softverom preko mobilnih telefona.

Špijuniranje mobilnih telefona forenzički su potvrdile dvije svjetske laboratorije – Citizen Lab Univerziteta u Torontu i Amnesti Internešenel, saopštili su predstavnici studenata u blokadi na prvoj konferenciji za novinare od početka studentskih protesta.

Njihovi telefoni napadnuti su jednim od najnaprednijih špijunskih softvera koji danas postoje u svijetu.

„Taj softver prodaje se samo državama i neko za to mora da odgovara”, rekla je Ela Zeković, studentkinja Fakulteta političkih nauka.

Ovi softveri čitaju svaku poruku, gledaju svaku fotografiju, mogu da uključe mikrofon i kameru na mobilnom telefonu, a njihova upotreba je krivično djelo po zakonima u Srbiji, dodala je.

„Na telefonu jedne koleginice pronađen je Pegazus (Pegasus spyware), ubačen daljinski bez jednog klika i znanja korisnika”, rekla je Zeković, napominjući da je riječ o vrlo skupom softveru.

Među 14 ljudi koji su bili mete napada najviše je bilo članova studentskog pokreta, rekla je Andrijana Ristić, istraživačica Šer fondacije, koja je učestvovala u otkrivanju napada.

„Period targetiranja se u najvećoj mjeri podudara sa periodom kampanje za lokalne izbore 29. marta 2026. godine.

„Ovo je najmasovniji zabilježeni talas upotrebe ovakvih spajvera u zemlji”, objasnila je.

Jedan od napada obavljen je softverom Pegazus i to je prvi potvrđeni slučaj zaražavanja tim špijunskim softverom u 2026. godini u svijetu, dodala je Ristić.

„Cijena korišćenja Pegazusa se procjenjuje u milionima (eura)”, softver proizvodi izraelska kompanija NSO Grupa i prodaje se isključivo vladama i državnim institucijama, naglasila je.

Od 14 meta napada čak 12 ljudi se tokom avgusta ove godine obratilo Šef fondaciji pošto su dobili notifikaciju na mobilnim telefonima da su vjerovatno bili mete napada.

„Ovo nije bilo kakvo upozorenje, već je notifikacija došla direktno od kompanije Epl, proizvođača telefona”, rekla je Andrijana Ristić.

Konferencija u prostoru „Miljenko Dereta” u Beogradu, održana je u danu kada je više medija u Srbiji objavilo je da će se na birališta izaći 25. oktobra.

Izbori još nisu formalno raspisani, što je jedan od ključnih zahtjeva studentskog pokreta, pored utvrđivanja odgovornosti za tragediju u Novom Sadu, kada je poginulo 16 ljudi u padu nadstrešnice.

‘Kao da je vaš telefon u njihovim rukama’

Jelena Kontić, članica studentskog pokreta, bila je meta napada softverom Pegazus.

Tokom konferencije naglasila je da nikada nije privođena ili uhapšena, pa nije bilo prilike da joj se softveri ili uređaji za praćenje instaliraju neposredno u telefon.

„To dovodi do pitanja: zbog čega ja?

„Pitala sam se kako je moguće da je to što radim dovelo do toga da me neko nadzire i prisluškuje”, rekla je ona.

Jelena je ukazala da nije nezakonito pristupljeno samo njenim podacima, već i podacima i informacijama o svima u njenom okruženju.

„Samim tim su svi oni postali žrtva nečijeg nadzora i ovog sistema.

„To izgleda kao da je vaš telefon u njihovim rukama,” dodala je.

Kontić vjeruje da je ono što joj se dogodilo „pokušaj ucjene i zastrašivanja”.

Smatra da je „vjerovatno” bila meta napada pošto je bila „vrlo aktivna” u akciji Student u svakom selu, koju je studentski pokret sprovodio od kada je iznio zahtjev za raspisivanjem vanrednih izbora.

Raniji slučajevi špijuniranja u Srbiji

Ovo nije prvi takav slučaj u Srbiji, podsjećaju iz Šer fondacije.

Krajem 2024, analiza Bezbjednosne laboratorije Amnesti internešnel (AI) o nezakonitom nadzoru aktivista, novinara i nevladinih organizacija u Srbiji pokazala je da su „desetine, ako ne i stotine, uređaja bili meta špijunskog softvera NoviSpy tokom posljednjih godina“.

Pored direktnog narušavanja privatnosti, ovakve prakse mogu obeshrabriti ljude da se bave politikom, da javno istupaju ili pokazuju neslaganje.

U novembru 2023. godine otkriveni su pokušaji špijunskih napada na mobilne telefone dvoje ljudi iz civilnog društva, a u februaru 2025. dvije novinarke portala BIRN Srbija našle su se na meti špijunskog softvera Pegasus.

One su dobile sumnjive Vajber poruke sa istog, njima nepoznatog telefonskog broja iz Srbije.

U decembru 2025. godine, Amnesti je izvijestio o targetiranju studenata na protestima kroz zero-day napade i forenzički alat Cellebrite.