Kako piše BBC, teško da iznenađuje što istovremena i koordinisana priroda ovih lažnih prijetnji avio-saobraćaju, zajedno sa drugim zlonamjernim aktivnostima širom Evrope, navodi neke da prst sumnje uperuju ka Rusiji.
Nakon niza sajber napada i misterioznih pojava dronova iznad osjetljivih lokacija ranije ove godine, posljednjih dana zabilježeno je daljinsko hakovanje zamrzivača u supermarketima, kao i jedne banke krvi, sumnjiv incident na granici Poljske sa Rusijom, a u avgustu i napad dronom na njemački aerodrom Lajpcig/Hale, za koji je njemački ministar unutrašnjih poslova javno optužio Moskvu.
Da li, dakle, iza svega stoji Rusija?
Mnogi, isključivo na osnovu posrednih dokaza, tvrde da ovo gotovo sigurno predstavlja još jedan primjer „hibridnog“, „sivog“ ili „ratovanja ispod praga“ – aktivnosti koje nanose štetu infrastrukturi ili društvu neke države, ali su uglavnom anonimne, počinioci ih mogu negirati i ne dosežu prag koji bi aktivirao član 5 NATO-a i time pokrenuo odgovor Zapada.
Moskva je svakako bijesna na NATO zbog podrške Ukrajini.
Ruski blogeri su takođe sugerisali da, ako ukrajinski dronovi trenutno ruske aerodrome čine nesigurnim, a zapadne sankcije ruskim avio-kompanijama onemogućavaju pristup evropskom vazdušnom prostoru, zašto onda i zapadne zemlje ne bi osjetile istu bol?
Do četvrtka uveče, međutim, nijedan čvrst dokaz nije ukazivao na povezanost lažnih prijetnji avio-saobraćaju sa Rusijom, Iranom ili bilo kojom posredničkom grupom pod njihovom kontrolom.
U četvrtak ujutro aerodromskim vlastima u Rimu upućena je prijetnja elektronskom poštom, navodno od grupe koja se predstavila kao „Borci Muške države“.
Taj naziv vjerovatno se odnosi na rusku grupu „Mužskoj legion“, odnosno „Muški legion“, ultradesničarsku organizaciju sa toliko ekstremnim stavovima da ju je sud u Moskvi zabranio 2021. godine.
Ipak, grupa je zadržala desetine hiljada pratilaca na Telegramu i naredne godine pozdravila rusku invaziju na Ukrajinu u punom obimu.
Ali mejl poslat Rimu, čak i ako je autentičan – a ko može sa sigurnošću tvrditi da iza tog imena ne stoji neka druga grupa – vjerovatno neće pružiti tragove koji su policiji i aerodromskim vlastima potrebni kako bi utvrdile ko stoji iza ovih lažnih prijetnji i zbog čega ih šalje.
Preporučeno
Za nacionalne policijske službe, aerodromske vlasti i ministarstva saobraćaja koja pokušavaju da utvrde ko stoji iza ovih prijetnji i kako najbolje ublažiti njihove posljedice kada se ponovo dogode, zadatak nije da se rukovode pretpostavkom ko bi mogao biti najvjerovatniji počinilac, već da slijede konkretne, čvrste tragove – ukoliko uspiju da ih pronađu.















