Saveznici Ukrajine žure da ojačaju Kijev pred razgovore američkog predsjenika Donalda Trampa i ruskog predsjednika Vladimira Putina, zbog zabrinutosti da bi dvojica lidera mogli da sklope loš sporazum o prekidu vatre koji bi oslabio cijelu Evropu, piše briselski Politico.
Na samitu ove sedmice, evropski lideri planiraju da se dogovore o trostrukom paketu podrške za ukrajinskog predsjednika Volodimira Zelenskog kako bi mu dali što jaču poziciju u pregovorima o eventualnom primirju.U centru njihove strategije je plan da se mobilizuje više finansijskih sredstava za Kijev iz zamrznutih ruskih sredstava, pored više oružja, i da se uvedu nove sankcije ruskoj ekonomiji, prema diplomatama i zvaničnicima koji pripremaju okupljanje u Briselu u četvrtak.
Obnovljena hitnost među saveznicima Kijeva dolazi nakon što je Tramp ponovo promijenio stav o ratu, rekavši da bi bio otvoren za zamrzavanje sukoba duž sadašnjih borbenih linija, manje od mjesec nakon što je sugerisao da Ukrajina može povratiti cijelu svoju teritoriju. Njegove izjave ponovo su izazvale zabrinutost da bi mogao prisiliti Zelenskog da preda teritoriju Rusiji.
Evropski zvaničnici kažu da bi taj ishod bio katastrofalan, ne samo za Ukrajinu nego i za njih.
„Međunarodne granice se ne smiju mijenjati silom“, izjavili su Zelenski i lideri Velike Britanije, Njemačke, Francuske, Italije, Poljske, Norveške, Finske i Danske u zajedničkoj izjavi u utorak. „Ruske odgađajuće taktike pokazale su iznova da je Ukrajina jedina strana ozbiljna u vezi sa mirom“, navodi se u izjavi koju su potpisali i predsjednica Evropske komisije Ursula fon der Lajen i predsjednik Evropskog savjeta Antonio Košta.
„Ukrajina mora biti u što jačoj poziciji – prije, tokom i nakon bilo kakvog prekida vatre“, rekli su lideri. „Razvijamo mjere kako bismo iskoristili punu vrijednost zamrznutih ruskih državnih sredstava kako bi Ukrajina imala potrebne resurse“.
Zelenski je rekao da će evropski lideri tražiti od Trampa da obezbijedi Ukrajini dalekometne krstareće rakete Tomahawk, nakon što je prošle sedmice iz sastanka sa američkim predsjednikom izašao praznih ruku.
Diplomate očekuju da će Zelenski obraćati liderima na samitu u četvrtak, lično ili putem video poziva, kako bi osigurao njihovu podršku. Drugi saveznici, uključujući Kira Starmera iz Velike Britanije, pridružiće se za širu diskusiju među takozvanom „koalicijom voljnih“ kasnije ove sedmice.
Pored naoružavanja Ukrajine, zemlje EU su blizu dogovora o još dva ključna stuba podrške: 19. krugu ekonomskih sankcija za udar na Putinov ratni budžet i planovima za raspodjelu zamrznutih ruskih finansijskih sredstava kako bi Ukrajina dobila oko 140 milijardi eura.
Novac je hitno potreban u Kijevu, a napredak u oslobađanju sredstava ove sedmice signaliziraće Putinu da će Ukrajina imati sredstva da nastavi borbu barem naredne dvije godine, rekli su zvaničnici.
Sjena Orbana
Evropski napori dolaze u ključnom trenutku u trogodišnjem ratu Ukrajine protiv ruske invazije. Sastanku Evropskog savjeta u četvrtak nadvijaće se sjena planiranog sastanka u Budimpešti u narednim sedmicama između Trampa i Putina kako bi se razgovaralo o mogućim uslovima primirja, inicijativa koja slijedi nakon Trampovih do sada uspješnih pokušaja da posreduje u prekidu vatre u Gazi.
Mađarski lider Viktor Orban je Trampov saveznik koji je tokom rata ostao u dobrim odnosima sa Putinom, na zabrinutost drugih lidera EU. On je više puta blokirao sankcije EU protiv Rusije i pozivao na „mir“, tvrdeći da ukrajinski rat nije evropski da ga se vodi.
Neki lideri EU će lobirati da prisustvuju sastanku Tramp-Putin, kao i da osiguraju da Zelenski ima mjesto za pregovaračkim stolom, prema jednom diplomati upoznatom sa situacijom, koji je, poput drugih citiranih, ostao anoniman kako bi govorio slobodno. Zelenski je u ponedjeljak rekao da bi bio spreman da ode u Budimpeštu ako bude pozvan.
Za Evropljane, najveći strah je da će Tramp ponovo stati na Putinovu stranu u određivanju kako će mir izgledati i da će vršiti pritisak na Zelenskog da prihvati ruske uslove, potencijalno predajući djelove teritorije na istoku zemlje. Brinu se da je Putinov dvosatni poziv Trampu ostavio američkog predsjednika manje voljnim da pomogne Zelenskom kada su se sastali u Vašingtonu prošle sedmice.
Takođe, postoji široka sumnja među diplomatama EU da je Putin uopšte ozbiljan kada je u pitanju mir. Mnogi vide njegovu ponudu da se ponovo sretne sa Trampom kao još jednu taktiku odlaganja kako bi kupio vrijeme dok nastavlja bombardovati Ukrajinu pojačanim napadima raketama i dronovima.
Natjerati Putina da plati
Ključna inicijativa o kojoj će lideri razgovarati ove sedmice je plan da se iskoristi 140 milijardi eura zamrznutih ruskih sredstava u Evropi, kako bi se Ukrajini obezbijedio ono što zvaničnici nazivaju „kredit za reparacije“. Novac bi bio vraćen Moskvi samo u malo vjerovatnom slučaju da Rusija u budućnosti isplati ratnu štetu Ukrajini, prema nacrtu predloga koje su evropski zvaničnici pripremili.
Belgija, gdje se drži najveći dio ovih sredstava, zabrinuta je zbog potencijalne reputacijske štete koju bi zemlja mogla pretrpjeti u finansijskom sektoru ako se depoziti rašire.
Druge zemlje su izrazile zabrinutost zbog potencijalnog rizika po međunarodnu kredibilnost eura i žele da Sjedinjene Države i Japan, među drugim državama, usvoje sličnu politiku.
U četvrtak bi lideri EU trebalo da odluče da li formalno tražiti od Evropske komisije da pripremi detaljne zakonske prijedloge za kreiranje kredita za reparacije u cijelosti. Zvaničnici koji rade na pripremi samita vjeruju da će belgijski premijer Bart de Veve pristati da Komisija, izvršna vlast EU, izradi pravni plan. I dalje bi mogao da ga blokira kasnije.
„Očekujemo da Evropski savjet donese političku odluku da se koriste ova zamrznuta ruska sredstva i da se Komisiji da mandat da podnese odgovarajuće zakonodavne prijedloge“, rekao je zvaničnik njemačke vlade.
Ali činjenica da plan napreduje ponovo bi vršila pritisak na Putina i dala Ukrajini nadu da će EU moći da ispuni njene potrebe za finansiranjem još dvije ili tri godine, rekli su diplomate. „Ako pošaljemo poruku da smo spremni i sposobni da podržimo Ukrajinu naredne dvije ili tri godine, to će ući u njihove proračune kada budu razgovarali o miru“, dodao je jedan diplomata.
U međuvremenu, najviši diplomat EU Kaja Kallas sugerisala je da će lideri ove sedmice odobriti 19. paket sankcija bloka, osmišljen da udari na strane banke i kriptovalute koje Rusija koristi da izbjegne sankcije.
Slovački lider Robert Fico je blokirao sankcije u znak protesta zbog pokušaja da se prekine dotok ruskog gasa, na koji njegova zemlja i dalje računa za energiju. Diplomate uključene u pregovore rekle su da je dogovor sada blizu kako bi se osigurala Ficova podrška.
Strah od gubitka teritorije
Fundamentalna zabrinutost među vladama EU je da bi Tramp mogao biti uvjeren od Putina da izvrši pritisak na Kijev da odustane od teritorija u istočnoj Ukrajini. Tramp je sugerisao da rat treba zamrznuti na sadašnjim teritorijalnim linijama, uz ono što je rekao da je „78 procenata“ regiona Donbas pod ruskom kontrolom.
Preporučeno
„Ostavite ga ovako kako je sada, mogu nešto pregovarati kasnije“, rekao je Tramp.
Video