“Sada je na Rusiji šta je sljedeće”, rekao je on na konferenciji za novinare 12. marta, “da li želi da nastavi svoju agresiju na Ukrajinu ili ne”.

Ukrajinski lider je pozdravio razgovore koji su doveli do predloga o prekidu vatre i rekao da je to potrebno za ocrtavanje daljnjih koraka koji potom mogu postići dugogodišnji mirovni sporazum uz bezbjednosne garancije za Ukrajinu za okončanje trogodišnjeg rata.

Zelenski je poručio Ukrajincima da se pripreme za, kako je rekao, “snažan informacioni pritisak” i rekao da će “Rusija učiniti sve da se Ukrajina i SAD posvađaju”.

Moskva je do sada odbijala da komentariše specifičnosti predloga o 30-dnevnom prekidu vatre, a nejasno je da li se ruski predsjednik Vladimir Putin odlučio na sporazum.

Portparol Kremlja Dmitrij Peskov rekao je da će Moskva sačekati dok od Vašingtona ne dobije detaljnije informacije, a američki državni sekretar Marko Rubio rekao je da će Vašington danas “imati kontakt sa Rusima”.

Povezani članci

Svijet

Evropska unija, bez Mađarske, nastavlja vojnu pomoć Ukrajini; Orban blokirao zajedničku izjavu EU

Svijet

Zelenski: Nadamo se podršci SAD na putu ka miru; Rojters: Bijela kuća razmatra ublažavanje sankcija Rusiji

Politika

Ako Rusija dobije rat, i drugi agresori će pokušati da mijenjaju granice

Američki predsjednik Donald Tramp takođe je rekao da će razgovarati s Putinom u narednim danima kako bi osigurao njegovu posvećenost, dok je Sergej Nariškin, direktor ruske Spoljno obavještajne službe, takođe kasno 11. marta imao telefonski razgovor sa direktorom CIA Džonom Retklifom, javila je agencija Interfaks.

I received a report from our delegation on their meeting with the American team in Saudi Arabia. The discussion lasted most of the day and was good and constructive—our teams were able to discuss many important details.

Our position remains absolutely clear: Ukraine has been… pic.twitter.com/7EZXTVA52C

— Volodymyr Zelenskyy / Володимир Зеленський (@ZelenskyyUa) March 11, 2025

Rubio je rekao novinarima 12. marta u svojim prvim komentarima nakon završetka pregovora u Džedi da se SAD nadaju pozitivnom odgovoru Rusije na sporazum o prekidu vatre i “snažno pozivaju Ruse da prekinu sva neprijateljstva“.

Konstantin Kosačov, uticajni ruski zakonodavac koji vodi odbor za međunarodne poslove u gornjem domu ruskog parlamenta, rekao je u postu na Telegramu da će svaki dogovor koji Moskva prihvati biti pod njenim vlastitim uslovima i da se “pravi sporazumi još uvijek pišu” na ratištu u Ukrajini.

“Rusija napreduje (na ratištu) i zbog toga će s Rusijom biti drugačije”, rekao je Kosačev. “Svaki sporazum — uz svo razumijevanje potrebe za kompromisom — (biće) pod našim uslovima, a ne pod američkim.”

“I to nije hvalisanje, već razumijevanje da se pravi sporazumi i dalje pišu tamo, na prvoj liniji fronta. Što bi i Vašington trebao razumjeti.”

Ugovor o mineralima

Vašington i Kijev bi već ove sedmice mogli potpisati okvirni sporazum o podjeli prihoda ostvarenih od ukrajinskih mineralnih resursa.

Trump i Zelenski namjeravali su da potpišu sporazum tokom sastanka u Ovalnom kabinetu 28. februara. Međutim, njih dvojica su ušli u žestoku, javnu raspravu oko sigurnosnih garancija za Ukrajinu i sastanak je iznenada završio bez ikakvog dogovora.

Rubio je takođe upozorio da “dogovor o mineralima ne bi tumačio kao garanciju bezbjednosti”, misleći na predloženi sporazum SAD s Kijevom o kritičnim mineralnim resursima Ukrajine koji ostaje nepotpisan nakon burne razmjene riječi u Bijeloj kući između Trampa i Zelenskog.

Ali on je dodao da “ako SAD imaju sopstveni ekonomski interes koji stvara prihode za naš narod, kao i za narod Ukrajine, mi bismo imali interes da ih zaštitimo ako bi bili osporeni ili ugroženi”.

Komentari su uslijedili nakon što su Rusija i Ukrajina razmijenile vazdušne napade preko noći samo nekoliko sati nakon što je Kijev pristao da prihvati predlog o prekidu vatre.

Dva ruska raketna udara pogodila su 12. marta centralni ukrajinski grad Krivi rog, pri čemu je jedna osoba poginula, dok su u odvojenom napadu poginula četiri člana posade teretnog broda u blizini lučkog grada Odese na jugu zemlje.

Rusko ministarstvo odbrane saopštilo je da su njegovi sistemi protivvazdušne odbrane tokom noći 12. marta oborili šest bespilotnih letjelica, jednu iznad ukrajinskog Krima anektiranog od Rusije i pet iznad Crnog mora. Telegram kanal Krimski Veter izvijestio je o glasnim eksplozijama i sirenama za vazdušnju uzbunu iznad krimskih gradova i u blizini ruskih vojnih lokacija.

Rusija je u međuvremenu saopštila da su njene snage dodatno ojačale svoju zapadnu regiju Kursk jer žele protjerati ukrajinske snage koje su okupirale dio ruske teritorije od prošlog avgusta.

SAD su najavile nakon razgovora u Saudijskoj Arabiji da će odmah prekinuti razmjenu obavještajnih podataka i vratiti vojnu pomoć Ukrajini, što bi moglo biti podsticaj ukrajinskim snagama.

Ukrajinski položaji na bojnom polju bili su pod velikim pritiskom, posebno u ruskoj regiji Kursk, gdje su moskovske snage pokrenule napad kako bi istjerale kijevske trupe, koje su pokušavale zadržati dio zemlje kao adut u pregovaranju.

Nepotvrđeni izvještaji pokazuju da je Ukrajina počela povlačiti jedinice jer ruski zvaničnici tvrde da su njihove trupe zauzele više naselja, uključujući Sudžu, glavno naseljeno središte u dijelu Kurska koji je Ukrajina zauzela.