Video
Iako brojanje kalorija može poslužiti kao okvir za kontrolu težine, stručnjaci navode da takav pristup ne daje potpunu sliku jer tijelo ne prerađuje svu hranu na isti način. Na to utječu svarljivost namirnica, način pripreme, genetske razlike pa čak i kvalitet sna.
Kardiolog Dariush Mozaffarian, direktor instituta Food is Medicine na Tufts Universityju, upozorio je:
“Različite namirnice imaju veoma različite učinke na mozak, jetru, masne ćelije, funkciju mišića, gušteraču i sve organe povezane s metabolizmom i tjelesnom težinom”.
Povod za novu “raspravu” bila je i nedavna tužba protiv proizvođača David proteinskih pločica zbog navodno pogrešno označenog broja kalorija i masti, iako je postupak kasnije odbačen. Laboratorijsko spaljivanje hrane mjeri sav njen energetski potencijal, ali ljudsko tijelo koristi samo dio tih kalorija.
Endokrinolog David Ludwig iz Dječije bolnice u Bosotonu istakao je da je kvalitet kalorija presudan. Hrana s visokim glikemijskim indeksom, poput bijelog hljeba, tjestenine i šećera, lakše podstiče skladištenje masti, dok namirnice s rezistentnim skrobom i manje prerađena hrana ne izazivaju isti odgovor i često duže drže sitost.
“Moramo o kalorijama razmišljati mnogo složenije nego samo kroz broj na pakovanju”, rekao je Ludwig.
Preporučeno
Stručnjaci zato savjetuju da se fokus stavi na cjelovitu i minimalno prerađenu hranu, posebno onu biljnog porijekla bogatu vlaknima, uz izbjegavanje ultraobrađenih proizvoda i rafiniranih skrobova.
