Video
Baš kad počnete tonuti u san, tijelo se odjednom trgne, a vi se probudite s osjećajem da ste propali u prazno. Prema pregledu koji je objavila američka Sleep Foundation, a medicinski recenzirao internista John DeBanto, istraživanja pokazuju da hipnički trzaj u nekom trenutku doživi i do 70 posto ljudi.
Hipnički trzaj je nagla, nevoljna kontrakcija mišića koja se javlja na prelazu iz budnog stanja u san. Najčešće zahvati jednu stranu tijela, ruku ili nogu, a mnogi ga opisuju kao udar, osjećaj padanja ili iznenadni udarac vlastitog tijela.
KAKO IZGLEDA
Trzaj je uglavnom bezbolan, iako neki ljudi osjete trnce ili blagi bol. Najčešće se javlja jedan trzaj, a ponekad nekoliko zaredom. Mnogi pritom imaju osjećaj da padaju, vide bljesak svjetla, čuju prasak ili pucketanje, ili imaju kratku sliku nalik snu.
Nekad je trzaj dovoljno jak da vas probudi. Nekad je toliko blag da ga i ne primijetite, a primijeti ga samo osoba koja spava pored vas. Javlja se u svim godinama, ali češće kod odraslih, jer su kod njih češći i okidači poput kofeina i stresa.
ZAŠTO SE DEŠAVA?
Naučnici ne znaju pouzdano šta izaziva hipničke trzaje, ali postoji nekoliko teorija. Trzaji počinju u istom dijelu mozga koji upravlja reakcijom na iznenadni podražaj, pa se pretpostavlja da pri uspavljivanju dođe do greške u komunikaciji nerava u moždanom stablu.
Prema jednoj teoriji, kada se mišići potpuno opuste, mozak to pogrešno protumači kao stvarni pad i reaguje grčenjem mišića. Moguće je i da je trzaj fizička reakcija na slike nalik snu koje ga prate.
ŠTA GA ČINI ČEŠĆIM?
Sleep Foundation navodi nekoliko faktora koji povećavaju vjerovatnoću trzaja. Kofein i nikotin stimulišu mozak i ostaju u organizmu satima. U jednom istraživanju objavljenoj u časopisu Journal of Clinical Sleep Medicine, ljudi koji su kafu popili šest sati prije spavanja i dalje su teže zaspali.
Na trzaje utiču i intenzivno vježbanje kasno uvečer, manjak sna te stres i anksioznost. Kod stresa nivo kortizola ostaje povišen i tokom noći, pa je san manje odmarajući.
Neki ljudi koji često imaju trzaje razviju strah od uspavljivanja, što dodatno remeti san i stvara još više trzaja. Pojedini lijekovi koji djeluju na nervni sistem, poput nekih antidepresiva, takođe ih mogu učiniti češćim ili izraženijim.
KADA JE POTREBNO OTIĆI LJEKARU?
Hipnički trzaji su normalni i nisu opasni. Rijetko jak trzaj može izazvati manji udarac ili grč u mišiću, ali ozbiljne povrede su izuzetno rijetke.
Ljekaru se treba javiti ako se i tokom dana javljaju višestruki, uporni grčevi mišića koji se šire na druge dijelove tijela, jer to može biti drugi oblik mioklonusa povezan s nekim oboljenjem.
Isto važi i za ponavljane, ritmične pokrete nogu tokom cijele noći, koji mogu ukazivati na poremećaj periodičnih pokreta udova. Ovi trzaji se razlikuju i od sindroma nemirnih nogu, kod kojeg se javlja neugodan osjećaj u nogama i neodoljiva potreba da se pomjeraju.
KAKO IH SMANJITI?
Trzaje je teško potpuno izbjeći, ali se njihova učestalost može smanjiti. Pomaže odlazak na spavanje i buđenje u isto vrijeme svaki dan, i vikendom.
Spavaća soba treba biti tamna, tiha i rashlađena na 18 do 20 stepeni, a elektronske uređaje treba ostaviti barem sat prije spavanja.
Intenzivne treninge bolje je obaviti ranije tokom dana, a vježbanje završiti najmanje 90 minuta prije spavanja. Posljednju kafu treba popiti najmanje osam sati prije spavanja, a dnevni unos kofeina ne bi trebao prelaziti 400 miligrama.
Preporučeno
Treba izbjegavati i nikotin i alkohol, jer alkohol, iako uspavljuje, remeti strukturu sna. Kod stresa mogu pomoći meditacija, duboko disanje, joga, topla kupka ili čitanje prije spavanja.
