Video
Slovenija je ranih 90-ih kada ukinula zdravstveno osiguranje. Taj ekperiment trajao je dvije godine i 1992. Slovenija se ponovo vratila na ono što se u teoriji zove Bizmarkov sistem, odnosno da se novac za javno zdravstvo obezbjeđuje kroz bruto dio plata zaposlenih.
Fakin je u “Velikoj debati” na TV E kazao da su tada naučili da političari ne treba da se petljaju u finansiranje zdravstva.
Ponestalo je novca, bili su neki dugovi bolnica, dobavljača… Bolnice su dizale kredite da bi preživjele i poslije dvije godine budžetskog riješili smo da se vratimo na stari način finansiranja, iz doprinosa iz plata – rekao je Fakin.
Ne vjeruje da bi Slovenija u dogledno vrijeme mogla ponovo da krene u jedan takav eksperiment.
Tada smo shvatili da je potrebno robusno finansiranje zdravstva ako želite stabilnost. Političari se mijenjaju na svake dvije do četiri godine i vide instant rješenja kao dobrodošla za jednu godinu, a ne razmišljaju za pet, šest, deset godina. Na početku 1992. godine, zbog nedostatka novca, doprinosna stopa porasla je sa 13 na skoro 19 odsto. To je trajalo dvije godine dok smo sanirali kompletno zdravstvo. Zdravstvo ima ciklus od četiri godine i tako ga treba planirati – objasnio je Fakin.
Plate i potrebe pacijenata
Javno zdravstvo u Evropi se, objašnjava, finansira iz dva osnovna izvora – poreza i budžeta i iz doprinosa.
Veoma jake agencije za zdravstvo, u stvari, finansiraju zdravstvo. Sami budžeti se ne petljaju mnogo u to samo izdvoje potreban novac i daju ga agencijama, a one dalje sklapaju ugovore sa bolnicama, domovima zdravlja, privatnicima… Drugi način karakterističan za srednju Evropu (Austriju, Njemačku, Češku, Hrvatsku, Sloveniju, Srbiju, pa i Crnu Goru) je finansiranje iz doprinosa. Taj sistem dosta dobro funkcioniše kad imate zaposlenost, ali kad nemate dovoljno plata, onda treba uzeti treći model – kombinaciju ova dva modela – istakao je Fakin.
Važno je znati, napominje on, koliko novca treba izdvojiti za očekivane zdravstvene usluge i zdravlje nacije. Dugoročna održivost je, ističe Fakin, značaja.
Pored zadovoljstva ljekara platom, treba ukalkulisati i investicijske cikluse i nabavku potrebne opreme, to držati u ravnoteži i pratiti da li su pacijenti zadovoljni i zbrinuti kako treba. To nije tako jednostavan posao – ocijenio je Fakin.
Ministarstvo zdravlja Slovenije podgilo je plate ljekarima za 10-15 odsto i sada svi sindikati, kako kaže Fakin, izražavaju nezadovoljstvo. Prema njegovim riječima, prosječna plata ljekara u bolničkom sistemu Slovenije je 2.500 eura neto za redovni rad.
Sa dežurstvima i ostalim dodacima doseže 5.000-6.000 eura, ali nije tolika svima. Ako imate ovako visoke plate u bolnici, to znači da izdvajate manje za ostale troškove i investicije, a od BDP-a zavisi da li to možete priuštiti. Onda će neko drugi (učitelji, vatrogasci) dobiti manje, a to stvara društvenu neuravnoteženost i prije, ili kasnije svi se pobune – kazao je slovenački ekspert.
Problem je, napominje on, što se ne zna gdje će zemlja dobiti toliki novac, zbog čega se mora ući u dugove.
Bankrot prije ili kasnije
Na konstataciju novinarke da Crna Gora ima sve više problema sa novcem kojim se puni budžet, da je proizvodnje i investicija sve manje, a da ostaju porezi i zaduženja i da nam se smiješi zaduženje kod Međunarodnog momentarnog fonda (MMF), Fakin kaže da prije ili kasnije slijedi bankrot, ili prodaja industrije.
Problem je, kako kaže, kad se novac sakuplja preko budžeta.
Tada političari vrlo rado stave ruke u “džak za zdravstvo”, pa onda novca za zdravstvo nestaje – naveo je on.
Komentarišući to što su ljekari i medicinsko osoblje u Crnoj Gori bolje plaćeni, a liste čekanja nikad duže, Fakin je rekao da se zaboravili staviti prava pacijenata u prvi plan.
Za mene je dobar sistem onaj koji nema liste čekanja, pacijent ne smije da čeka ljekarsku uslugu. Ako je potrebna njega treba je stvoriti. To je pod broj jedan, a pod dva da sistem radi stabilno. Na trećem mjestu su plate zaposlenih. U Sloveniji se u posljednje dvije-tri godine stalno raspravljamo o platama zaposlenih u zdravstvu. Koliko znam, imate jvelike dugove kod dobavljača i prezadužene bolnice. To ćete morati ispraviti – poručio je Fakin.
Ojačati menadžment u bolnicama
Fakin je saopštio da Slovenija za zdravstvo izdvaja oko pet milijardi eura, što je oko 2.500 eura po glavi stanovnika.
I to više-manje pokriva usluge. To je dogovor koji prave oni koji plaćaju i pružaoci usluga. Izdvajaćemo 2.500 eura po glavni stanovnika i to je za u ovom trenutku društveni ugovor za sve usluge. Pacijenti ne smiju da čekaju. Moraju da imaju ambulantu u svakom kraju, dosta bolnica itd. A onda se tu umiješa politika kojauvijek dogovara nešto što nije u interesu ni bolesnicima, ni onima koji plaćaju doprinose – naveo je on.
Da bi zdravstveni sistem bio efikasniji, Fakin kaže da treba ojačati menadžment u bolnicama gdje se najviše novca vrti.
Preporučeno
To znači opet dogovor sa ljekarima kako, koliko i za koliko će da rade. Svaka zemlja određuje nivo plata koje se mogu priuštiti i o tome treba razgovarati – zaključio je Fakin.
