Video
“Porodice moraju imati zajednički budžet, ili bi trebalo da ga imaju i to je uvijek dobar pristup, jer na taj način se porodice bolje povezuju, bolje funkcionišu i bolje se upravlja novcem”, rekao je Rabrenović.
On smatra da stariji građani pravilnije rasuđuju kada je riječ o novcu, ali i kada su u pitanju prioriteti. Kako je kazao, oni kao prioritet najčešće ističu zdravlje, dok mlađi, smatra Rabrenović, novac posmatraju prvenstveno kroz potrebu da ga što više zarade, kako bi se kasnije, u poznijim godinama, mogli liječiti.
“Ne razmišljamo o sigurnim i dobrim ulaganjima, ne razmišljamo da investiramo. Postoje dvije discipline, jedna je hladna, egzaktna makroekonomija, druga je ta potrošačka koju mi najviše imamo u sebi i na taj način mi moramo odvojiti novac kada živimo u porodici, moramo više primjenjivati hladnu strategiju egzaktne makroekonomije, u odnosu na potrošačko ponašanje”, kazao je Rabrenović.
Prema njegovim riječima, problem je u tome što su ljudi naučeni da rade za novac, ali ne i da njime upravljaju.
Preporučeno
“Vrlo malo ljudi zna i umije upravljati novcem, bez obzira na obrazovanje, a upravljati kućnim budžetom je najkomplikovanija karika u čitavom sistemu. Porodica koja uspijeva da upravlja svojim finansijama, da plaća račune blagovremeno, da je likvidna, da je solventna i da može da prihoduje novac, da štedi, to je uspješna porodica bez obzira koliko oni novca zarađuju u tom momentu”, zaključio je Rabrenović.
