Video
Skupština neće više odlučivati o stvarima i dobrima u državnoj imovini koji su vredniji od 150 miliona eura, kako to propisuje trenutno zakonsko rješenje, već će joj to pravo pripasti samo u slučaju da se radi o imovini vrednijoj od 300 miliona eura. Na taj način, Vlada će bez kontrole parlamenta moći da donosi odluke o prodaji najznačajnih državnih resursa i preduzeća.
Iz Ministarstva prostornog planiranja, urbanizma i državne imovine saopštili su našoj redakciji da bi predložene izmjene omogućile Vladi veću fleksibilnost u upravljanju državnom imovinom, što je, kako tvrde u resoru na čijem je čelu Janko Odović, ključno za brzo reagovanje na ekonomske izazove i prilike u dinamičnim tržišnim uslovima.
Sa druge strane, Pobjedini sagovornici potpredsjednik i poslanik Socijaldemokrata (SD) Boris Mugoša i ekonomski analitičar Mirza Mulešković ocjenjuju da takvo zakonsko rješenje u sebi nosi rizik potencijalnih raznih zloupotreba i da bi se Vladi dala mogućnost da najznačajnije državne kompanije može prodati bez ikakve konsultacije sa parlamentom kao suštinski korektivnim faktorom, čime se urušava Ustavom definisana uloga Skupštine.
Ključni razlozi
Iz Ministarstva prostornog planiranja, urbanizma i državne imovine saopštili su da ključni razlog za pristupanje izmjenama i dopunama Zakona o državnoj imovini leži u potrebi usklađivanja sa novim prijedlogom zakona o korišćenju energije iz obnovljivih izvora.
,,Novi prijedlog zakona o korišćenju energije iz obnovljivih izvora predviđa proceduru koja se preklapa sa dijelom nadležnosti Zakona o državnoj imovini, zbog čega je, na zahtjev Sekreterijata za zakonodavstvo, pristupljeno izmjenama i dopunama Zakona o državnoj imovini”, kazali su iz Ministarstva.
Iz tog resora Vlade navode da, osim povećanja limita za raspolaganje državnom imovinom sa 150 miliona eura na 300 miliona eura, izmjene uključuju i upućujuću normu na Zakon o korišćenju energije iz obnovljivih izvora.
Ovo je, kako kažu, ključan razlog za izmjene ,,jer ova dva propisa se moraju usvojiti u paketu“.
,,Povećanje praga za odobrenje za raspolaganje imovinom ima za cilj racionalizaciju i efikasnost u procesu odlučivanja. Podizanjem praga ubrzava se proces donošenja odluka i smanjuje administrativno opterećenje. S obzirom na rast vrijednosti imovine i ekonomskih transakcija, usljed inflacije i drugih faktora, ovaj prag je prilagođen trenutnim ekonomskim uslovima i tržišnim trendovima”, tvrde u Ministarstvu.
Iz Odovićevog resora poručuju da izmjene omogućavaju Vladi veću fleksibilnost u upravljanju državnom imovinom, što je, kako su kazali, ključno za brzo reagovanje na ekonomske izazove i prilike u dinamičnim tržišnim uslovima.
,,Želimo naglasiti da ove izmjene ne ugrožavaju transparentnost postupaka raspolaganja državnom imovinom. Naprotiv, one omogućavaju Crnoj Gori da adekvatno valorizuje svoju imovinu u kontekstu aktuelnih ekonomskih kretanja”, smatraju u Ministarstvu.
Zloupotrebe
Potpredsjednik i poslanik Socijaldemokrata (SD) Boris Mugoša navodi da se na sajtu Vlade ne može vidjeti obrazloženje njenog ,,veoma diskutabilnog“ prijedloga da se poveća iznos vrijednosti imovine, stvari i drugih dobara u vlasništvu države, za koji je neophodna odluka Skupštine, u slučaju prodaje ili kupovine sa 150 na 300 miliona eura.
,,U pitanju je izuzetno kompleksna oblast, koja u sebi nosi rizik potencijalnih raznih zloupotreba, jer se radi o raspolaganju državnom imovinom velike vrijednosti da bi se tako olako dala nadležnost Vladi da može prostom većinom odlučiti o otuđenju imovine do vrijednosti od 300 miliona eura, bez odluke Skupštine. Kratko objašnjenje navedenog prijedloga, koje sam pročitao u medijima, a tiče se potencijalnog ubrzavanja procesa donošenja odluka, neadekvatno je u ovom slučaju, jer se radi o raspolaganju državnom imovinom velike vrijednosti gdje se prijedlogom Vlade suštinski urušava Ustavom definisana uloga Skupštine u ovoj veoma osjetljivoj materiji”, kazao je Mugoša.
On dodaje da potencijalne korekcije ovih segmenata zakona zahtijevaju adekvatan proces konsultovanja stručne javnosti, odnosno sprovođenja javne rasprave gdje bi se na ozbiljan i odgovoran način pristupilo navedenoj problematici.
I ekonomski analitičar Mirza Mulešković ističe da se radi o veoma kompleksnom i ozbiljnom zakonskom rješenju koje daje mogućnost Vladi da bez ikakvih konsultacija otuđi značajnu imovinu Crne Gore.
,,Ne bi trebalo donositi ovakav zakon, jer se radi o odlukama koje jesu i mogu da budu krucijalne za budućnost kako ekonomije tako i svih građana Crne Gore, pa bi se morale naći u parlamentu”, rekao je Mulešković.
On navodi da je činjenica da se, kreiranjem ovakvog zakonskog rješenja, Vladi daje velika mogućnost da upravo najznačajnije državne kompanije može prodati bez ikakvih konsultacija.
,,To ne bi bilo dobro. Samo se sjetimo koliko već dugo traje priča oko Aerodroma Crne Gore (ACG) i koliko je zapravo priča oko ACG obuhvatila komunikaciju kako u parlamentu, tako i u vladama. Donošenjem ovakvog zakona, ta bi se komunikacija, koja bi bila neophodna, mogla svesti na odluku jednog čovjeka ili jedne vlade. Ne treba da dovodimo sebe u situaciju da upravo od odluka Vlade zavisi da li će se nešto tolike vrijednosti prodati ili ne, već upravo treba da postoji taj korektivni faktor – parlament, koji može da da zeleno svjetlo ili da stopira određene stvari ukoliko smatra da nijesu dobre”, kazao je Mulešković.
Netransparentnost
On dodaje da za takve stvari dupla provjera jeste ono što bi trebalo da bude bitno i zakonom normirano.
,,Jer na ovaj način se daju prevelika ovlašćenja Vladi da bez konsultacija sa bilo kim donosi krucijalne odluke koje mogu da promijene potpuno sliku Crne Gore”, upozorava Mulešković.
On naglašava da se ovo zakonsko rješenje, kao i mnoga dosad, predlaže bez ikakvih konsultacija sa onima na koje to može da se odnosi i predaje se u parlament bez konsultacija sa širom javnošću.
Preporučeno
,,To je veoma loše i kreira ambijent nestabilnosti, netransparentnosti i svega onoga što nije dobra praksa, jer zakonska rješenja koja imamo, a koja se odnose na proces donošenja odluka, daju nam pravo da učestvujemo u kreiranju tih odluka”, zaključio je Mulešković.
