Video
Kako piše u dokumentu objavljenom na Vladinom sajtu, a u koji je Portal RTCG imao uvid, prošle godine rađen je monitoring na tri crnogorske plaže: na Jazi, na Blatnoj plaži i na dijelu Velike plaže u Ulcinju.
Obradom otpada sakupljenog na plažama, za sezonu proljeće 2023. godine, dobijeni su sledeći rezultati: na Velikoj plaži ukupna težina otpada iznosila je 17.36 kilograma, na Blatnoj plaži 1.99 kilograma, dok je najmanja ukupna težina otpada izmjerena na Plaži Jaz – 1.65 kilogram.
“Manja količina otpada koja je sakupljena prilikom proljećnog monitoringa (u odnosu na jesenji i zimski aspekt) može se povezati sa pripremama plaža za ljetnju sezonu, prilikom čega je svaki zakupac u obavezi da organizuje redovno čišćenje plaža”, piše u dokumentu.
Na Blatnoj plaži otpad od obrađenog drveta je imao najveći procenat udjela u pogledu težine (61.81 odsto); na plaži Jaz dominantna kategorija pripada kategoriji stakla (25.60 odsto), dok je na Velikoj plaži dominantna kategorija otpad od obrađenog drveta, sa udjelom od 52.25 odsto.
Na Blatnoj plaži pored obrađenog drveta, druga dominantna kategorija pripada plastičnom otpadu (37.55 odsto ), a na plaži Jaz je to keramika (22.44 odsto).
Na plaži Jaz kao dominantna pod-kategorija po broju komada otpada izdvajaju se plastični čepovi i poklopci (uključujući prstenove od čepova/poklopaca za boce), komadi plastike i ostali plastični predmeti.
Dominantna pod-kategoja otpada na Blatnoj plaži bili su komadi plastike, ostali drveni otpad i plastični čepovi i poklopci (uključujući prstenove od čepova/poklopaca za boce) (18 komada).
Na Velikoj plaži kao dominantna pod-kategorija po broju komada otpada izdvaja se ostali drveni otpad (26).
Od ostalih pod-kategorija izdvajaju se plastične flaše za piće i igračke, plastične čaše i poklopci i limenke.
Direktor NVO “Ozon” Aleksandar Perović kazao je za Portal RTCG da je situacija sa plastičnim otpadom, a naročito ambalažom, hronični problem na crnogorskim plažama već decenijama.
“Kako se ta vrsta otpadne ambalaže najviše nelegalno i nekontrolisano odlaže, ona je najvidljivija. Sem trajnih ekoloskih šteta, to umnogome utice i na konačan utisak turista”, smatra on.
Perović smatra da nedostatak infrastrukture za selektivno odlaganje i nepostojanje kulture življenja izaziva velike posljedice koje se moraju sanirati.
“Najgore od svega je neprimjenjivanje kaznene politike što je pokazatelj velike nebrige”, zaključio je on.
Loš kvalitet voda na četiri plaže
U informaciji se navodi i podatak za loš kvalitet morske vode na kupalitima na primorju.
Na prostoru opšine Bar tokom kupališne sezone 2023. godine loš mikrobiološki kvalitet evidentiran je na dvije plaže “Žukotrlica 01” i “Žukotrlica 02”.
Loš kvalitet vode evidentiran je i na dvije plaže u Herceg Novom: “Novosadsko kupalište 01” i “Blatna plaža 01”.
Loš kvalitet voda u 11 crnogorskih rijeka
Portal RTCG ranije je objavio informaciju da je na čak 11 lokaliteta na crnogorskim rijekama Morači, Zeti, Bojani, Cijevni, Limu i Ćehotini kvalitet vode označen kao loš.
Loš status kvaliteta imalo je devet lokaliteta i to: Crnojevića Rijeka-Brodska njiva; Morača-Zlatica; Morača-ispod Vukovaca; Cijevna-Dinoša; Zeta- Duklov most; Zeta-Danilovgrad; Zeta-Vranjske njiva; Lim-Marsenića
Rijeka, iznad mosta i Ćehotina- ispod kolektora.
Preporučeno
Veoma loš status imala su dva lokaliteta (Bojana, Fraskanjel i Crmnica, iznad ušća Bojana).
